Toplotni talasi širom svijeta pogoršavaju opasnost od dijabetesa

Na putu ka rutinskoj posjeti ljekaru prošle godine, Asha Sonawane (63) se srušila čim je izašla iz svoje kuće u selu Bhadole, u indijskoj saveznoj državi Maharashtra, jer su temperature premašile 40 stepeni Celzijusa. Njena ćerka Alka je pritrčala s limunadom i energetskim napitkom, što joj je donekle pomoglo. Ali, noge su je boljele i osjećala se iscrpljeno.

Ljekar joj je kasnije objasnio da je dehidratacija usljed ekstremne vrućine pogoršala njen dijabetes melitus – hronično oboljenje u kojem nivo šećera u krvi ostaje previsok. Prepisao joj je nekoliko lijekova i savjetovao da ne izlazi napolje do kraja ljeta.

Tokom dugih mjeseci provedenih u kući, Sonawane je i dalje osjećala vrtoglavicu uprkos terapiji. Iako od 1997. boluje od dijabetesa, kaže da je još prije deset godina mnogo hodala i radila po 8 i više sati dnevno na polju.

„Nikad ranije nisam doživjela ovako nešto“, rekla je.

Kako gasovi koji zadržavaju toplotu zagrijavaju klimu, često se zanemaruje uticaj ekstremne vrućine na osobe sa dijabetesom – njih 830 miliona širom svijeta, od čega 101 milion u Indiji.

Najčešći oblici dijabetesa su tip 1 i tip 2. Kod tipa 1, imuni sistem napada pankreas, koji tada proizvodi malo ili nimalo insulina. Kod tipa 2, koji je češći, ćelije tijela postaju otporne na insulin, a pankreas ne može proizvesti dovoljno insulina da zadovolji potrebe organizma.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj slučajeva dijabetesa porastao je za 315% od 1990. godine, naročito u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Studija iz 2017. sugeriše da bi dio tog porasta mogao biti posljedica porasta temperatura, koje smanjuju aktivnost određene vrste masnog tkiva. Istraživači su zaključili da porast temperature od samo jednog stepena Celzijusa može izazvati više od 100.000 novih slučajeva dijabetesa godišnje samo u SAD-u.

U 2021. godini, više od 2 miliona ljudi umrlo je zbog dijabetesa i srodnih bolesti bubrega, dok više od polovine oboljelih nije uzimalo lijekove 2022. godine. Još više ljudi bi moglo stradati kako globalno zagrijavanje bude pogoršavalo ovu bolest. Jedna studija pokazuje da bi u scenariju visoke emisije gasova, smrtnost od dijabetesa izazvana vrućinom u Kini mogla biti osmostruko veća do 2090-ih.

Godine 2024, prosječna temperatura Zemlje prvi put je prešla 1,5 stepen Celzijusa iznad nivoa iz predindustrijskog doba – što je granica zacrtana Pariskim sporazumom iz 2015, koji je potpisalo 196 zemalja. S obzirom na to da je ta granica probijena, naučnici upozoravaju na još ozbiljnije posljedice klimatskog zagrijavanja.

Svjetska meteorološka organizacija potvrdila je da je 2024. bila najtoplija godina ikada zabilježena, a oko 6,8 milijardi ljudi, odnosno 78% svjetske populacije, doživjelo je ekstremne vrućine najmanje 31 dan te godine.

Mnogi oboljeli od dijabetesa još uvijek nijesu u potpunosti svjesni povećanih rizika koje sa sobom nosi ekstremna vrućina. Često uzimaju analgetike i nastavljaju sa svakodnevnim obavezama tokom ljeta.

Ali postoje koraci koje mogu preduzeti. Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuje: piti mnogo vode, zaštititi lijekove i opremu od toplote, nositi laganu i široku odjeću, te izbjegavati alkohol i napitke sa kofeinom (poput kafe, gaziranih i energetskih pića), jer mogu izazvati dehidrataciju i povećati nivo šećera u krvi. CDC takođe savjetuje korišćenje kreme za sunčanje i nošenje šešira na otvorenom.

 

Zagrijavanje planete čini dijabetes smrtonosnijim

Studija iz 2022. pokazala je da ekstremne temperature, bilo visoke ili niske, povećavaju rizik od po život opasnih stanja kod osoba sa dijabetesom tipa 2 – uključujući hipoglikemiju (nizak šećer u krvi) i ventrikularnu aritmiju (nepravilan rad srca).

Charles Leonard, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Pensilvanija i autor studije, objasnio je da porast temperatura može direktno i indirektno ugroziti zdravlje osoba sa dijabetesom tipa 2.

„Njihovo tijelo može imati slabiju reakciju na ekstremnu spoljašnju toplotu zbog smanjenog protoka krvi kroz kožu i poremećaja u znojenju, pa se tijelo ne može pravilno rashladiti“, objasnio je. Ovo povećava vjerovatnoću toplotne iscrpljenosti, a neki lijekovi dodatno ometaju znojenje.

Takođe je rekao da toplota može uzrokovati velike oscilacije u nivou šećera – ili prenizak ili previsok. Nizak nivo šećera može izazvati konfuziju, gubitak koordinacije, zamagljen vid, nerazgovjetan govor, pa čak i napade, dok visok šećer može dugoročno oštetiti oči, krvne sudove, bubrege i nerve. Ljekarima je teže da odrede pravilnu dozu lijeka tokom ekstremnih temperatura zbog mogućih nuspojava.

Studije pokazuju da ekstremna vrućina i prašina povećavaju broj hospitalizacija kod dijabetičara. Studija iz Kuvajta analizirala je preko 11.000 neplaniranih hospitalizacija zbog dijabetesa između 2017. i 2019, i povezala vruće dane sa dodatnih 282 prijema. Prašina je takođe imala značajnu ulogu.

„Visoke temperature izazivaju veći toplotni stres, što pogoršava kontrolu glukoze i povećava rizik od komplikacija kao što su rane na stopalima i variranja nivoa šećera“, rekao je glavni autor Barrak Alahmad sa Harvard T.H. Chan škole za javno zdravlje. „Sitne čestice prašine izazivaju oštećenja krvnih sudova i upale, dodatno komplikujući stanje osoba sa dijabetesom.“

Potrebna veća svijest

„Ljudi shvate koliko je ovo ozbiljno tek kad im se zdravlje pogorša do te mjere da više ne mogu da rade na polju“, rekla je Sonawane, koja je izgubila jednog brata zbog dijabetesa i brine se kako klimatske promjene utiču na njeno zdravlje.

Leonard savjetuje oboljelima da razgovaraju sa svojim ljekarima o pripremi za ekstremne vrućine.

„Primjeri pripreme mogu uključivati traženje prostora sa klimatizacijom, izbjegavanje fizičke aktivnosti napolju u najtoplijem dijelu dana, redovno unošenje tečnosti i češće mjerenje šećera u krvi – ali sve treba da se radi uz savjet ljekara“, rekao je.

Klimatske promjene ugrožavaju i zdravstvenu infrastrukturu, što pogađa oboljele od dijabetesa i mnoge druge. Alahmad naglašava da sistemi zdravstvene zaštite moraju biti otporniji.

„Sistemi ranog upozoravanja moraju postojati i biti usmjereni ka najranjivijim pacijentima, uključujući osobe sa dijabetesom“, rekao je. Takođe zagovara veću upotrebu telemedicine tokom ekstremnih vremenskih uslova.

Porast vrućine i pad zdravlja

Sonawane se sjeća vremena kada je radila po 12 sati na polju. Danas, čak i nekoliko minuta na suncu izaziva vrtoglavicu, mučninu i nedostatak daha. Godine 2019. bila je prinuđena da napusti posao zbog lošeg zdravlja i sve češćih toplotnih talasa. Njena komšinica Gangabai Bodake (58) takođe je morala da prestane da radi prije četiri godine jer je sve teže kontrolisala dijabetes.

„Nemam više snage da radim. Noge me jako bole i često otiču“, rekla je Bodake. Prošlog ljeta je često imala vrtoglavice.

„Kad god osjetim vrtoglavicu, znam da mi nešto nije u redu s nivoima šećera“, objasnila je. Kao privremeno rješenje, umotava noge u veliku krpu. „Znam da to ne pomaže mnogo, ali šta drugo mogu?“

Takođe, umače noge u mlaku vodu da olakša bol na sat-dva. Kada bol postane neizdrživ, uzima analgetike. Tokom ekstremnih vrućina, često gubi osjećaj u nogama.

„Imam osjećaj kao da nemam noge“, rekla je.

Sada mjeri šećer svakog mjeseca, a ljekar joj je povećao dozu lijekova.

„Prije sam pila jedan lijek, sada pijem dva, ali ni to ne pomaže jer su mi vrijednosti prošlog mjeseca bile daleko iznad granice“, rekla je.

Nemogućnost da radi na polju dodatno je finansijski opteretila njenu porodicu – kao i mnoge druge. „Više ne mogu da priuštim zdravu hranu“, rekla je Bodake.

Izvor: https://yaleclimateconnections.org/2025/02/climate-change-is-worsening-diabetes-worldwide/