Glikemijski indeks i sadržaj šećera

Ključne činjenice

• Ugljeni hidrati u paradajzu: Svježi paradajz sadrži prirodne šećere, ali samo oko 3% njegovog sastava čine ugljeni hidrati, zbog čega cijeli paradajz uglavnom ne izaziva nagli porast glukoze u krvi.
• Glikemijski indeks paradajza: Svježi paradajz ima nizak glikemijski indeks (oko 30), što znači da se vari sporije i lako uklapa u zdrav način ishrane.
• Prerađeni proizvodi od paradajza: Sok od paradajza, umaci i sušeni paradajz mogu drugačije uticati na nivo glukoze u krvi jer su koncentrisaniji ili mogu sadržati dodatne šećere.

Prestanite da nagađate šta odgovara vašem organizmu

Paradajz je izuzetno svestrano voće koje svakom jelu može dati svjež i blago kiselkast ukus. Ovi sočni, slatko-kiselkasti plodovi često se koriste u salatama, supama, salsama, sosovima za tjesteninu i raznim jelima poput karija.

Osim toga, paradajz je odličan izvor vitamina A, vitamina C i vitamina K, a sadrži i mnoge druge korisne vitamine i minerale, poput kalijuma i folata. Zbog visokog sadržaja vode doprinosi i dobroj hidrataciji organizma.

Međutim, da li je ovo slatko-kiselkasto voće bezbjedno za osobe koje vode računa o nivou šećera u krvi? Kako se uklapa u ishranu osoba sa dijabetesom?

U ovom članku razmotrićemo povezanost između paradajza i nivoa glukoze u krvi, odgovora insulina, kao i drugih potencijalnih zdravstvenih koristi koje paradajz može imati.

Paradajz i šećer u krvi – šta kaže nauka?

Svježi, sirovi paradajz gotovo u potpunosti čini voda i sadrži veoma malo ugljenih hidrata. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), svega oko 3% paradajza čine ugljeni hidrati, uključujući i prirodne šećere koje sadrži.

Zbog toga dodavanje paradajza u salatu ili omlet, na primjer, ne bi trebalo da dovede do značajnog porasta nivoa šećera u krvi.

Ipak, više pažnje treba obratiti na proizvode poput paradajz sosa, koji često sadrže dodatne šećere. Najbolje je konsultovati registrovanog dijetetičara ili nutricionistu kako biste procijenili kako ovakve namirnice utiču upravo na vaš organizam.

Nedavna meta-analiza dostupnih istraživanja pokazala je da konzumacija paradajza nije imala značajan uticaj na vrijednosti glukoze natašte.

A šta je sa fitonutrijentima i drugim korisnim sastojcima paradajza? Mogu li oni pomoći u snižavanju glukoze u krvi?

Nažalost, istraživanja na ovu temu još uvijek su ograničena. Jedno manje randomizovano kontrolisano istraživanje, sprovedeno na zdravim ženama, pokazalo je stabilnije vrijednosti šećera u krvi kod ispitanica koje su 30 minuta prije obroka sa ugljenim hidratima popile 200 ml soka od paradajza ili pojele 200 g paradajza.

Međutim, zbog malog broja učesnica (25 žena), iz ovog istraživanja nije moguće izvući čvrste zaključke. Iako rezultati ukazuju na moguće antihiperglikemijsko djelovanje paradajza, potrebna su mnogo obimnija istraživanja kako bi se to sa sigurnošću potvrdilo.

Da li različite vrste paradajza imaju različit uticaj?

Iako različite sorte paradajza imaju nešto drugačiji nutritivni sastav, većina svježih, sirovih paradajza ima veoma sličnu nutritivnu vrijednost.

Svježi paradajz spada u namirnice sa niskim glikemijskim indeksom (GI 30). Takođe ima malo kalorija i, kao dio raznovrsne i uravnotežene ishrane, može pomoći u kontroli tjelesne mase.

Na primjer, prema podacima USDA, čeri (grape) paradajz sadrži nešto više ugljenih hidrata od Roma paradajza na 100 grama:

• Čeri paradajz – 5,51 g ugljenih hidrata
• Roma paradajz – 3,84 g ugljenih hidrata

S druge strane, sušeni paradajz sadrži mnogo manje vode, pa su u njemu znatno koncentrisaniji kalorije, ugljeni hidrati i ostali nutrijenti.

Generalno, sušeno voće i povrće može imati veći uticaj na nivo glukoze u krvi nego svježe namirnice, zbog čega je važno voditi računa o veličini porcije kada jedete sušeni paradajz.

Svježi ili konzervirani paradajz

Kada se uporede svježi i konzervirani paradajz, njihov nutritivni sastav je uglavnom vrlo sličan.

Najveća razlika je u sadržaju natrijuma (soli), koji se često dodaje tokom procesa konzerviranja.

Ako radije koristite konzervirani paradajz za pripremu salse, sosova ili drugih jela, birajte proizvode bez dodatka soli.

Šta je sa sokom od paradajza?

Kao i svježi paradajz, i sok od paradajza sadrži relativno malo ugljenih hidrata.

Međutim, voćni i povrtni sokovi uglavnom imaju veći uticaj na nivo glukoze u krvi nego cijeli plodovi, pa je, kad god je moguće, bolje izabrati svjež paradajz.

Prilikom kupovine provjerite deklaraciju proizvoda kako biste bili sigurni da sok:

• sadrži malo ugljenih hidrata,
• nema dodatih šećera,
• ima nizak sadržaj soli.

Još bolja opcija je da sami pripremite domaći sok, sos ili supu od svježeg paradajza, jer ćete tako imati potpunu kontrolu nad sastojcima.

Paradajz i dijabetes tipa 2

Šta sve ovo znači za osobe sa dijabetesom tipa 2?

Mala količina ugljenih hidrata u svježem paradajzu ukazuje na to da ova namirnica ne bi trebalo da izazove značajan porast šećera u krvi, čak ni kod osoba sa dijabetesom, predijabetesom ili povećanim rizikom za razvoj bolesti.

Naravno, kao i kod većine namirnica, reakcija organizma može biti različita i zavisi od brojnih faktora, uključujući količinu hrane i ostatak obroka.

Neka istraživanja ukazuju da likopen, snažan antioksidans prisutan u paradajzu, može pozitivno uticati na regulaciju glukoze u krvi kod osoba sa dijabetesom. Međutim, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo koliki je stvarni efekat.

S druge strane, istraživanje objavljeno u časopisu International Journal of Food Sciences and Nutrition pokazalo je da kod osoba sa dijabetesom koje su tokom osam sedmica svakodnevno konzumirale 200 grama svježeg paradajza nije zabilježena značajna promjena nivoa glukoze u krvi.

Zbog različitih rezultata dostupnih istraživanja, još uvijek nije moguće sa sigurnošću reći u kojoj mjeri paradajz utiče na regulaciju šećera u krvi. Potrebna su dodatna naučna istraživanja kako bi se razjasnile njegove potencijalne koristi kod osoba sa dijabetesom.

Likopen i dijabetes

Paradajz je bogat brojnim korisnim nutrijentima, među kojima se posebno izdvaja likopen – antioksidans koji se povezuje sa smanjenjem rizika od hroničnih bolesti, uključujući pojedine vrste karcinoma i bolesti srca i krvnih sudova.

Ipak, desetogodišnje istraživanje koje je obuhvatilo 35.783 žene nije pronašlo dovoljno dokaza da konzumacija proizvoda od paradajza značajno smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Iako likopen može imati određene koristi za osobe sa dijabetesom, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li zaista može doprinijeti smanjenju rizika od razvoja ove bolesti.

Antioksidativni efekti likopena

Iako trenutno nema dovoljno dokaza da paradajz direktno poboljšava kontrolu šećera u krvi, postoje istraživanja koja ukazuju da može imati druge koristi za osobe sa dijabetesom.

Likopen, snažan antioksidans prisutan u paradajzu, može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i doprinositi očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova, kako kod zdravih osoba, tako i kod osoba sa dijabetesom. To sugeriše da bi mogao ublažiti neke od komplikacija povezanih sa dijabetesom tipa 2.

Pored toga, pojedina istraživanja pokazuju da fermentisani paradajz može pozitivno uticati na metabolizam masti i smanjiti nakupljanje masti u jetri.

Zanimljivo je da se kuvanjem paradajza povećava iskoristivost likopena, a njegova apsorpcija dodatno se poboljšava kada se konzumira zajedno sa zdravim mastima, poput maslinovog ulja.

Moguća povezanost sa insulinskom rezistencijom

Paradajz može imati i određeno antihiperglikemijsko djelovanje zahvaljujući jedinjenju 13-oxo-OTA, koje se nalazi i u mandarinama i gorkoj dinji. Smatra se da ovo jedinjenje može učestvovati u regulaciji metaboličkih poremećaja povezanih sa insulinskom rezistencijom.

Istraživanja takođe ukazuju da osušena kora voća i povrća, uključujući i paradajz, može imati povoljan efekat na regulaciju šećera u krvi.

Jedna studija sprovedena na miševima pokazala je da osušena kora paradajza može poboljšati toleranciju na glukozu i smanjiti insulinsku rezistenciju.

Međutim, pošto ovi rezultati još nijesu potvrđeni kod ljudi, potrebna su dodatna istraživanja.

Važno je imati na umu da su sušeni proizvodi koncentrisaniji i često sadrže više prirodnih šećera po porciji, pa je kontrola količine veoma važna.

Ostale potencijalne koristi

Osim mogućeg uticaja na nivo šećera u krvi, paradajz može imati i druge pozitivne efekte na zdravlje.

Istraživanja pokazuju da može:

• pomoći u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti povezanih sa dijabetesom tipa 2;
• imati određena antikancerogena svojstva;
• doprinositi zdravlju kože;
• podržavati normalno funkcionisanje imunološkog sistema.

Iako nema mnogo direktnih dokaza da konzumacija paradajza poboljšava regulaciju glukoze u krvi, on i dalje predstavlja hranljivu i zdravu namirnicu zahvaljujući malom sadržaju ugljenih hidrata i bogatom nutritivnom sastavu.

Ne volite paradajz? Isprobajte ove alternative

Ako nijeste ljubitelj paradajza, postoje druge namirnice koje mogu pružiti sličan ukus ili nutritivne prednosti.

Pasta od tamarinda

Pasta od tamarinda ima prijatan slatko-kiseli ukus i odlična je zamjena za paradajz u pojedinim jelima.

Može se koristiti u:

• karijima,
• supama,
• sosovima.

Takođe je bogata antioksidansima, a neka istraživanja ukazuju da može imati povoljan uticaj na regulaciju glukoze u krvi.

Masline

Iako nijesu direktna zamjena za paradajz, masline imaju sličnu umami aromu, pa mogu obogatiti brojna jela.

Osim toga, bogate su:

• vlaknima,
• vitaminom E,
• antiinflamatornim jedinjenjima.

Cvekla

Kuvana i pasirana cvekla može pružiti teksturu i boju sličnu paradajzu u mnogim receptima.

Cvekla je bogata antioksidansima i može:

• pomoći u regulaciji nivoa glukoze,
• doprinijeti snižavanju krvnog pritiska.

Šargarepa i sirće

Kuvana šargarepa uz dodatak male količine sirćeta može dati blagu kiselost i teksturu sličnu paradajzu.

Šargarepa je bogata antioksidansima, vitaminima i može doprinijeti održavanju zdravog nivoa šećera i holesterola u krvi.

Postoje li nedostaci konzumiranja paradajza?

Iako je paradajz veoma zdrava namirnica, postoje određene stvari na koje treba obratiti pažnju.

Pesticidi

Tokom uzgoja paradajza često se koriste pesticidi koji mogu ostati na kori ploda.

Pošto se paradajz uglavnom jede zajedno sa korom, postoji mogućnost unosa manjih količina pesticida.

Da biste to smanjili:

• birajte organski uzgojen paradajz kada je moguće;
• dobro operite plodove prije konzumiranja.

Nezreo paradajz

Zeleni, nezreli paradajz sadrži alkaloid tomatin, koji u većim količinama može biti blago toksičan za ljude.

Kako paradajz sazrijeva, količina tomatina se značajno smanjuje, zbog čega je zreo crveni paradajz bezbjedan za ishranu.

Termička obrada dodatno razgrađuje ovo jedinjenje, pa se blago nezreo paradajz može bezbjedno koristiti u:

• supama,
• sosovima,
• varivima.

Saznajte kako paradajz utiče na vaše zdravlje i nivo glukoze u krvi

Svaka osoba različito reaguje na određene namirnice. Ako želite da saznate kako vaše tijelo reaguje na hranu poput paradajza, korisno je da sarađujete sa stručnjakom koji može analizirati vaše podatke, uključujući vrijednosti glukoze u krvi, i dati preporuke prilagođene vašim potrebama.

Registrovani dijetetičar ili nutricionista može vam pomoći da bolje razumijete:

• odgovarajuću veličinu porcija,
• apsorpciju hranljivih materija,
• ulogu različitog voća i povrća u zdravoj i uravnoteženoj ishrani.

Praćenjem obroka i korišćenjem uređaja za kontinuirano mjerenje glukoze (CGM) možete steći bolji uvid u to kako paradajz utiče upravo na vaš organizam i kako ga najbolje uklopiti u svakodnevnu ishranu.

Često postavljana pitanja

Kako paradajz utiče na nivo šećera u krvi?

Svjež, cijeli paradajz uglavnom ima vrlo mali uticaj na nivo glukoze u krvi. Zbog niskog sadržaja ugljenih hidrata, kao i visokog sadržaja vode i vlakana, vari se sporije. Individualni odgovor organizma zavisi prije svega od veličine porcije i ostatka obroka.

Koliko šećera sadrži paradajz?

Jedan paradajz srednje veličine sadrži približno 3 do 4 grama prirodnog šećera. Ova količina fruktoze i glukoze uravnotežena je prisustvom vlakana, pa je sadržaj šećera relativno nizak.

Veći unos šećera može nastati jedino konzumacijom koncentrisanih proizvoda, poput paradajz pirea ili zaslađenih sosova.

Da li paradajz sadrži ugljene hidrate?

Da. Paradajz sadrži ugljene hidrate, ali se smatra namirnicom sa malim sadržajem ugljenih hidrata.

Jedan paradajz srednje veličine sadrži oko 5 grama ukupnih ugljenih hidrata, uključujući prirodne šećere i vlakna.

Zbog toga predstavlja dobar izbor za osobe koje vode računa o nivou glukoze u krvi.

Opekotine od sunca su neprijatne za svakoga, ali kod osoba koje žive sa dijabetesom mogu izazvati niz reakcija koje dodatno otežavaju kontrolu nivoa šećera u krvi. U ovom tekstu objašnjavamo zašto se to dešava i dijelimo korisne savjete kako da se zaštitite tokom ljeta.

Hrana nije jedini faktor koji može povećati nivo glukoze u krvi. Šećer u krvi može porasti i zbog neočekivanih stvari, poput opekotina od sunca. Prema podacima klinike Mayo, opekotine od sunca predstavljaju upalu kože nastalu usljed prekomjernog izlaganja ultraljubičastom (UV) zračenju.

Opekotina može izgledati ružičasto ili crveno, u zavisnosti od prirodne boje kože. Kod tamnijih tonova kože može biti teže prepoznati promjene, ali ako je koža topla na dodir, bolna ili osjetljiva, uz otok, glavobolju, temperaturu ili mučninu, vjerovatno se radi o opekotini od sunca.

Kako opekotine od sunca utiču na nivo šećera u krvi

Opekotine izazivaju upalu, a upala povećava insulinsku rezistenciju. Insulinska rezistencija nastaje kada organizam ne reaguje pravilno na insulin. Kod osoba sa dijabetesom to može dovesti do promjena u potrebnim dozama insulina, privremeno ili dugoročno.

Benjamin Faustin i John C. Reed objasnili su u radu objavljenom u časopisu „Trends in Cell Biology“ da povrede tkiva, poput opekotina od sunca, pokreću upalni odgovor organizma koji uključuje citokine. Američko društvo za borbu protiv raka navodi da su citokini mali proteini koji imaju važnu ulogu u regulaciji aktivnosti imunološkog sistema i krvnih ćelija.

Ovo je posebno važno kod autoimunih bolesti poput dijabetesa tipa 1, gdje je imunološki sistem već narušen.

Pošto opekotine izazivaju upalu, mogu povećati nivo kortizola i drugih hormona stresa, što dodatno podiže nivo šećera u krvi. Zbog toga se može stvoriti začarani krug koji počinje običnom opekotinom od sunca.

Upalna reakcija organizma: Šta se dešava u tijelu?

Oporavak od opekotina može trajati nekoliko dana. Tokom tog perioda mogu se javiti umor, glavobolja, temperatura i otok. Sve to dodatno otežava upravljanje dijabetesom i može povećati rizik od komplikacija.

Ako se oporavljate od opekotina od sunca, tretirajte to slično kao „bolestan dan“ kod dijabetesa. Pažljivo pratite nivo šećera u krvi, boravite u zatvorenom prostoru i unosite dovoljno tečnosti. Slušanje potreba svog organizma može pomoći bržem oporavku.

Ukoliko vam je potrebna dodatna pomoć, obratite se svom ljekaru.

Krema za sunčanje: Korisna zaštita ili skriveni problem?

Prvi korak u sprječavanju opekotina jeste pravilna zaštita. Najefikasniji način da izbjegnete opekotine jeste da djelujete preventivno. Korišćenje kreme za sunčanje trebalo bi da bude osnovni korak u zaštiti kože tokom boravka na otvorenom.

Bez obzira na godišnje doba, preporučuje se nanošenje kreme za sunčanje na izložene djelove kože svaki put kada izlazite napolje, naročito kada je UV indeks visok.

Prema navodima MD Anderson Cancer Center-a, i mineralne i hemijske kreme za sunčanje pružaju zaštitu, ali svaka ima svoje prednosti i nedostatke.

Mineralne kreme sadrže cink-oksid i/ili titanijum-dioksid i stvaraju fizičku barijeru koja odbija UV zrake. Hemijske kreme apsorbuju UV zračenje, pretvaraju ga u toplotu i oslobađaju iz kože.

Mineralne kreme smatraju se ekološki prihvatljivijim, dok su hemijske uglavnom lakše za nanošenje. S druge strane, hemijske kreme češće izazivaju alergijske reakcije, dok se mineralne mogu lakše skinuti sa kože.

Važno je pažljivo pratiti uputstva proizvođača kako biste obezbijedili adekvatnu zaštitu.

Posebnu pažnju obratite ako koristite kontinuirani mjerač glukoze (CGM) ili insulinsku pumpu. Kremu nanosite pažljivo oko mjesta gdje su postavljeni kako ne biste oslabili njihovo prijanjanje za kožu.

Praktični savjeti za prevenciju i kontrolu skokova šećera izazvanih opekotinama

Nosite zaštitnu odjeću i šešire sa UV zaštitom (UPF)

Možda ne djeluje moderno, ali vaša koža će vam biti zahvalna. Kao što ne vozite bicikl bez kacige, ne bi trebalo da boravite na jakom suncu bez odgovarajuće zaštitne odjeće.

Ostanite hidrirani

Dovoljan unos tečnosti je izuzetno važan. Prosječnoj ženi potrebno je oko 2,7 litara tečnosti dnevno, a muškarcu oko 3,7 litara. Tokom vrućina te potrebe rastu. Stručnjaci preporučuju da se tokom boravka na visokim temperaturama pije jedna čaša vode na svakih 15 do 20 minuta.

Privremeno prilagodite dozu insulina (uz savjet ljekara)

Ako provodite mnogo vremena na otvorenom i fizički ste aktivni, razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o mogućim privremenim prilagođavanjima terapije insulinom.

Dodatni savjeti

• Redovno i pravilno nanosite kremu za sunčanje.
• Izbjegavajte boravak napolju tokom najjačeg sunca.
• Češće kontrolišite nivo šećera u krvi.
• Koristite aloe veru ili rashlađujuće gelove.
• Odmarajte se i unosite dovoljno tečnosti.

Kada treba da se obratite ljekaru?

Ako nekoliko dana nakon opekotina i dalje osjećate tegobe, a nivo šećera u krvi ostaje nestabilan, vrijeme je da razgovarate sa ljekarom.

Pravovremena reakcija može pomoći u sprječavanju komplikacija kao što su infekcije, povišen HbA1c ili usporeno zarastanje kože.

Ne treba zanemariti ni uticaj na mentalno zdravlje. Produžen oporavak može biti frustrirajući i dodatno opteretiti svakodnevno upravljanje dijabetesom.

Ne dozvolite da opekotine od sunca poremete kontrolu dijabetesa

Ako živite sa hroničnom bolešću poput dijabetesa, znate da jedna neravnoteža može brzo uticati na cijeli organizam. Veza između opekotina od sunca i povišenog nivoa šećera u krvi je stvarna, ali se može spriječiti.

Kao i kod mnogih aspekata upravljanja dijabetesom, malo preventive može napraviti veliku razliku. Nemojte dozvoliti da vas strah od opekotina spriječi da uživate na otvorenom.

Ljeto je vrijeme za uživanje. Boravite napolju, budite aktivni i živite punim plućima, uz odgovarajuću zaštitu i brigu o svom zdravlju. Znanje primijenjeno u praksi moćan je saveznik u kontroli dijabetesa.

Tikvice su povrće sa malo ugljenih hidrata i kalorija, a bogate su vlaknima. Kada se pripreme sa maslinovim uljem bez dodatih skrobnih priloga, imaju minimalan uticaj na nivo šećera u krvi.

 

Pečene tikvice za dijabetičare

Sastojci:

• 2 srednje tikvice
• 1 kašika maslinovog ulja
• ½ kašičice bijelog luka u prahu
• ½ kašičice italijanskog začina ili slično
• So i biber po ukusu

Priprema:

1. Zagrij rernu na 220°C.
2. Tikvice operi i isijeci na polumjesece ili manje komade.
3. Stavi ih na pleh.
4. Dodaj maslinovo ulje, bijeli luk u prahu, italijanski začin, so i biber.
5. Dobro promiješaj da se ravnomjerno oblože.
6. Peći 12–15 minuta dok ne omekšaju i blago porumene.

Poslužite toplo.

Fizička aktivnost dolazi u mnogim oblicima. Zdravstvene koristi možete ostvariti i kroz jednostavne svakodnevne aktivnosti, kao što su korišćenje stepenica umjesto lifta, rad u bašti, igra sa djecom, košenje travnjaka, šetnja kroz tržni centar, vožnja bicikla, plivanje...

Ako volite da boravite na otvorenom tokom ljetnjih mjeseci, važno je da znate da visoke temperature i velika vlažnost vazduha mnogo više utiču na osobe sa hroničnim oboljenjima nego na ostale. Ako živite sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2, sljedeći savjeti mogu vam pomoći da ostanete bezbjedni kada temperature počnu da rastu.

1. Ostanite rashlađeni

Kada se obilno znojite tokom vježbanja na visokim temperaturama, lako može doći do dehidracije. Dehidracija dovodi do porasta nivoa šećera (glukoze) u krvi, što uzrokuje učestalije mokrenje, a samim tim i dodatnu dehidraciju te još veći porast šećera u krvi.

Ako vaša terapija uključuje insulin, dehidracija smanjuje dotok krvi u kožu, što može dovesti do slabije apsorpcije ubrizganog insulina.

Dr Majkl Sarin je sertifikovani edukator za dijabetes i član Sekcije edukatora za dijabetes organizacije Diabetes Canada. Penzionisao se 2020. godine, a ranije je bio vanredni profesor na Odsjeku za medicinu Univerziteta u Torontu.

On kaže:

„Iz hobija vodim grupu podrške ‘Walk and Talk Diabetes’. Naši članovi svake subote ujutro pješače 5 kilometara kroz park Sunnybrook.“

Njegov savjet je:

Tokom izuzetno toplih i sparnih dana pijte dosta tečnosti 30 minuta prije vježbanja, a zatim unosite najmanje 240 ml tečnosti svakih 20 minuta. Nakon aktivnosti popijte dovoljno tečnosti tako da osjećate da ste više nego utolili žeđ. Izbjegavajte zaslađene napitke, voćne sokove pune jačine, napitke sa kofeinom i alkohol, jer svi oni mogu dodatno povećati rizik od dehidracije.

2. Smanjite intenzitet aktivnosti

Dr Sarin takođe savjetuje da usporite tempo tokom vrućih dana.

„Intenzitet vježbanja povećava unutrašnju tjelesnu temperaturu. Zato će usporavanje tempa imati veći efekat od ispijanja dodatne čaše vode.“

Pokušajte da aktivnosti na otvorenom ograničite na hladnije djelove dana – rano jutro ili veče.

Razmislite o šetnji u tržnom centru ili vježbanju u lokalnom sportskom centru ili odlazak na bazen.

3. Vodite računa o stopalima

Oduprite se iskušenju da hodate bosi ili da nosite sandale otvorenih prstiju.

Ako imate neuropatiju (smanjenu ili izgubljenu sposobnost osjećaja u stopalima), možete udariti prst o neki predmet, a da to i ne osjetite, ili ne primijetiti koliko je pijesak na plaži vruć i tako zadobiti opekotine na stopalima.

Redovno pregledajte stopala kako biste na vrijeme uočili posjekotine, žuljeve ili druge povrede. Takođe, razmislite o nošenju čarapa od materijala koji odvode vlagu i znoj, jer pomažu da stopala ostanu suva i zdrava.

4. Zaštitite svoje ljekove i pribor

Kada putujete ili duže boravite na visokim temperaturama, insulin i pribor za mjerenje šećera čuvajte u rashladnoj torbi sa ledenim uloškom ili u termoizolovanoj torbi za užinu.

Nikada ih ne ostavljajte u automobilu, jer temperatura u vozilu može veoma brzo porasti i oštetiti ljekove i opremu.

Uživanje na suncu jedna je od stvari kojima se mnogi raduju tokom ljeta. Međutim, ako imate dijabetes, upravljanje nivoom glukoze (šećera) u krvi može biti izazovnije tokom toplog vremena.

Kako vruće vrijeme utiče na nivo šećera u krvi

Dugotrajno sjedenje na suncu može uticati na dijabetes, što može dovesti do viših vrijednosti šećera u krvi nego inače.

S druge strane, ako koristite insulin za liječenje dijabetesa, on se tokom toplog vremena može brže apsorbovati sa mjesta primjene, što povećava rizik od hipoglikemije (preniskog nivoa šećera u krvi).

Ako pažljivo vodite računa o svom dijabetesu, nema razloga da ne uživate na suncu kao i svi ostali. Pripremili smo nekoliko korisnih savjeta kako biste bezbjedno uživali tokom ljeta.

Hladno vrijeme takođe može uticati na dijabetes, pa je važno znati kako upravljati dijabetesom i tokom zimskih mjeseci.

Provjeravajte nivo šećera u krvi

Ako redovno sami mjerite nivo šećera u krvi, tokom toplih dana to radite češće i budite spremni da prilagodite ishranu ili dozu insulina, ukoliko koristite insulin.

Ako planirate aktivnosti na suncu, poput plivanja, pojedite dodatnu količinu ugljenih hidrata uz obrok ili kao međuobrok.

Prije aktivnosti provjerite nivo šećera u krvi i pojedite nešto slatko ako je nivo nizak. Uvijek imajte pri ruci nešto što može brzo podići šećer.

Proizvodi kao što je Glucosprint® Plus, tečni izvor D-glukoze, koji pomaže da se nivo šećera u krvi poveća za samo nekoliko minuta je praktično rješenje koje uvijek možeš imati uz sebe.

Držite glukometar i test-trakice dalje od sunca

Ekstremne temperature mogu uticati i na glukometre i na test-trakice.

Ako ih koristite, držite ih što bliže uobičajenoj sobnoj temperaturi i dalje od direktne sunčeve svjetlosti.

Nemojte ih držati u frižideru, jer i preniske temperature mogu dovesti do netačnih rezultata.

Korišćenje dijabetes tehnologije na suncu

Pridržavajte se uputstava proizvođača i savjeta svog zdravstvenog tima.

Opšte smjernice

Ako koristite CGM senzor (kontinuirani mjerač glukoze) i treba da ga zamijenite, pazite da krema za sunčanje ne dospije na mjesto postavljanja senzora.

Prije postavljanja novog senzora temeljno očistite kožu kako bi se senzor pravilno zalijepio.

Isto važi i za insulinsku pumpu ukoliko mijenjate mjesto postavljanja infuzionog seta.

Imajte na umu da će možda biti potrebno češće mijenjati rezervoar pumpe jer se insulin zagrijava.

Tokom sunčanja prekrijte pumpu peškirom kako biste spriječili zagrijavanje insulina.

Ako primijetite da su vrijednosti šećera u krvi više nego obično bez očiglednog razloga, moguće je da je insulin u rezervoaru oštećen toplotom, pa razmotrite zamjenu rezervoara.

Pravilno čuvajte insulin

Ako koristite insulin za liječenje dijabetesa, posebno vodite računa o njegovom čuvanju kako bi zadržao svoju djelotvornost.

Tokom toplih dana insulin je najbolje držati u frižideru kako temperatura ne bi prelazila sobnu.

Kada ste van kuće, nosite insulin u rashladnoj torbici, posebnom novčaniku ili futroli za insulin.

Kada je oštećen toplotom:

• bistri insulin obično postaje zamućen
• mutni insulin postaje zrnast i lijepi se za zidove bočice
• insulin izložen jakom suncu ponekad poprimi smeđkastu boju

Takav insulin ne treba koristiti.

Ako nijeste sigurni da li je insulin bezbjedan za upotrebu, posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.

Održavajte svoj dom rashlađenim

Tokom najtoplijeg dijela dana držite prozore zatvorenim, a zavjese ili roletne spuštenim kako biste spriječili zagrijavanje prostorija. Ako koristite klima uređaj, temperaturu podesite umjereno i redovno provjetravajte prostorije kako biste obezbijedili svjež vazduh.

U večernjim satima, kada spoljašnja temperatura opadne, otvorite prozore kako biste rashladili prostor i omogućili cirkulaciju svježeg vazduha.

Ostanite hidrirani

Bez obzira da li ste fizički aktivni ili se odmarate, vruće vrijeme dovodi do pojačanog znojenja.

To je prirodan način na koji se tijelo hladi, ali izgubljenu tečnost treba nadoknaditi.

Većina ljudi trebalo bi da pije dovoljno tečnosti kako bi urin bio svijetložute boje.

Voda i bezalkoholna pića bez šećera najbolji su izbor za održavanje hidratacije.

Preporučuje se izbjegavanje:

• alkohola
• kofeinskih napitaka
• veoma toplih napitaka

Uvijek nosite piće sa sobom i pijte manje količine tokom cijelog dana.

Dehidracija povećava rizik od:

• hiperosmolarnog hiperglikemijskog sindroma (HHS)
• dijabetičke ketoacidoze (DKA)

Dodatni savjeti

Kada boravite na suncu:

• nosite lagane duge rukave i široke pantalone
• nosite šešir sa širokim obodom
• koristite sunčane naočare sa odgovarajućom UV zaštitom
• nanosite kremu za sunčanje na sve izložene djelove tijela
• kremu nanesite 30 minuta prije izlaska napolje i ponovo neposredno prije izlaganja suncu
• obnavljajte zaštitu svaka dva sata dok ste napolju
• nosite udobne sandale ili obuću umjesto hodanja bosih nogu

Ako imate dijabetičku neuropatiju, možda nećete osjetiti da vam stopala gore od vrelog pijeska ili asfalta.

Izbjegavajte japanke jer mogu izazvati žuljeve između prstiju.

Uvijek sa sobom nosite dodatna sredstva za liječenje hipoglikemije i upoznajte porodicu i prijatelje kako da reaguju ukoliko izgubite svijest zbog teške hipoglikemije.

Tokom veoma toplih dana pokušajte da ostanete u zatvorenom prostoru.

Ako morate izaći, boravite u hladu, posebno između 11 i 17 časova kada je sunce najjače.

Toplotni udar

Toplotni udar nastaje kada tijelo više ne uspijeva efikasno da se rashlađuje.

Simptomi uključuju:

• glavobolju
• vrtoglavicu
• mučninu
• povraćanje
• umor
• grčeve u mišićima
• grčeve u stomaku
• blijedu kožu

Pošto neki od ovih simptoma mogu biti posljedica nestabilnog nivoa šećera u krvi, važno je redovno mjeriti glukozu.

Toplotni udar zahtijeva hitno reagovanje.

Premjestite se na hladno mjesto, odmorite se i pijte hladne napitke u malim gutljajima.

Ako se ne liječi, može prerasti u mnogo ozbiljnije stanje – toplotni udar.

Simptomi toplotnog udara

• konfuzija
• halucinacije
• ubrzano disanje
• konvulzije (grčevi)

Svi navedeni simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Da li je sunce dobro za osobe sa dijabetesom?

Lijepo vrijeme često podstiče ljude da budu aktivniji.

Povećana fizička aktivnost može:

• poboljšati osjetljivost na insulin
• pomoći u prevenciji srčanih bolesti
• pomoći u kontroli visokog krvnog pritiska

Boravak napolju takođe pozitivno utiče na mentalno zdravlje jer smanjuje stres i poboljšava raspoloženje.

Fizička aktivnost

Pošto fizička aktivnost utiče na nivo šećera u krvi, potrebno je dodatno planiranje.

Neki ljudi sa dijabetesom brinu da će ih vježbanje iscrpiti ili izazvati hipoglikemiju.

Međutim, uz odgovarajuću pripremu nema razloga da ne budete aktivni i tokom toplih dana.

Ipak, treba izbjegavati aktivnosti koje dodatno povećavaju tjelesnu temperaturu.

Ako postoji rizik od hipoglikemije, uvijek nosite sa sobom nešto za brzo podizanje nivoa šećera.

Zapamtite

Bez obzira da li šetate po sunčanom danu ili igrate frizbi na plaži, ove aktivnosti mogu imati veći uticaj na nivo šećera u krvi nego što bi imale tokom hladnijeg vremena.

Zbog toga je važno češće pratiti nivo glukoze i biti spreman na eventualne promjene.

Posebnu pažnju posvetite stopalima tokom toplih dana.

Ako imate neuropatiju, možda nećete osjetiti koliko je podloga vruća, pa je veoma važno da uvijek nosite cipele ili sandale kada ste na suncu.

Sažetak ključnih savjeta za osobe sa dijabetesom tokom ljeta

✅ Češće kontrolišite nivo šećera u krvi.

✅ Držite insulin, glukometar i test-trakice dalje od visokih temperatura i direktnog sunca.

✅ Koristite rashladne torbice za insulin kada ste van kuće.

✅ Pijte dovoljno vode tokom cijelog dana.

✅ Izbjegavajte direktno sunce između 11 i 17 časova.

✅ Nosite laganu odjeću, šešir i sunčane naočare.

✅ Koristite kremu za sunčanje i redovno je obnavljajte.

✅ Uvijek sa sobom nosite sredstvo za tretiranje hipoglikemije.

✅ Budite posebno oprezni sa stopalima ako imate neuropatiju.

✅ Ako osjetite simptome toplotne iscrpljenosti, odmah se sklonite na hladno mjesto i nadoknadite tečnost.

✅ Fizička aktivnost je korisna i tokom ljeta, ali zahtijeva dodatno praćenje nivoa šećera u krvi.

✅ Boravak na otvorenom može pozitivno uticati na fizičko i mentalno zdravlje, uz odgovarajuće mjere opreza.

Trešnje su voće koje može imati brojne zdravstvene koristi. Dostupni dokazi ukazuju da osobe sa dijabetesom mogu bezbjedno konzumirati trešnje, a one mogu pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi kao dio zdravog načina ishrane.

Dijabetes je zdravstveno stanje koje nastaje kada organizam ne proizvodi dovoljno hormona insulina ili ga ne koristi efikasno. To može uticati na nivo šećera u krvi i otežati njegovo održavanje u preporučenim granicama.

Kako bi kontrolisale nivo šećera u krvi, osobe sa dijabetesom često prilagođavaju ishranu i obraćaju pažnju na unos ugljenih hidrata. Većina voća, uključujući trešnje, sadrži prirodne šećere i bezbjedna je za konzumaciju kod osoba sa dijabetesom. Ipak, važno je voditi računa o veličini porcija i količini koju konzumiraju.

Da li osobe sa dijabetesom mogu bezbjedno jesti trešnje?

Da. Osobe sa dijabetesom mogu bezbjedno jesti trešnje. Američko udruženje za dijabetes (ADA) navodi trešnje kao namirnicu koja se preporučuje u ishrani sa niskim glikemijskim indeksom (GI). Ishrana sa niskim GI može pomoći u kontroli nivoa šećera u krvi.

Glikemijski indeks predstavlja sistem ocjenjivanja namirnica koje sadrže ugljene hidrate. Namirnice sa niskim GI oslobađaju glukozu sporije u krvotok, što dovodi do postepenijeg porasta nivoa šećera u krvi u poređenju sa namirnicama sa visokim GI. To može pomoći osobama sa dijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.

Trešnje imaju nizak glikemijski indeks. Istraživanja pokazuju da ishrana sa niskim GI može biti efikasnija u kontroli nivoa šećera u krvi nego ishrana sa visokim GI.

Prednosti trešanja za osobe sa dijabetesom

Trešnje imaju malo masti i dobar su izvor vlakana i vitamina C. ADA preporučuje unos namirnica bogatih vitaminima i vlaknima. Takođe, preporuke pokazuju da hrana bogata vlaknima može imati važnu ulogu u prevenciji i kontroli dijabetesa.

Trešnje su bogate i antioksidansima poznatim kao antocijanini. To su prirodni pigmenti prisutni u cvjetovima, voću i biljkama.

Pregled istraživanja iz 2018. godine sugeriše da antocijanini mogu usporiti stvaranje glukoze iz ugljenih hidrata koje osoba unosi hranom. Time se može smanjiti nivo šećera u krvi i spriječiti njegov nagli porast.

Istraživanja takođe pokazuju da trešnje mogu povećati proizvodnju insulina. Ovi efekti ukazuju da trešnje mogu doprinositi zdravijoj regulaciji šećera u krvi.

Međutim, istraživači naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li ovo može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa.

Pregled iz 2020. godine takođe navodi da antocijanini mogu pozitivno djelovati na nivo insulina i šećera u krvi kod osoba sa dijabetesom. Slatke trešnje imaju nizak GI, što ih čini pogodnim međuobrokom za osobe sa dijabetesom.

Istraživanja na životinjama sa dijabetesom tipa 2 pokazala su da trešnje mogu:

• smanjiti rizik od razvoja dijabetesa smanjenjem nakupljanja masnoća i tjelesne težine
• poboljšati regulaciju glukoze i insulina
• pomoći u prevenciji komplikacija povezanih sa dijabetesom

Dokazi ukazuju i na druge moguće koristi trešanja:

• poboljšanje kvaliteta sna
• poboljšanje kognitivnih funkcija
• smanjenje simptoma artritisa
• pomoć u oporavku nakon intenzivne fizičke aktivnosti

Mogući neželjeni efekti

Pored zdravstvenih koristi, trešnje kod nekih osoba mogu izazvati neželjene reakcije. Bogate su prirodnim kiselinama koje se nazivaju salicilati.

Osobe koje imaju alergiju ili netoleranciju na salicilate mogu osjetiti sljedeće simptome nakon konzumiranja većih količina trešanja:

• proliv
• nadutost
• pojačano stvaranje gasova
• bol u stomaku

Kako uključiti trešnje u ishranu

Trešnje se mogu uključiti u svakodnevnu ishranu:

• kao dio voćne salate
• uz ovsene pahuljice ili žitarice za doručak
• kao međuobrok
• kao dio voćnih smutija

Zaključak

Trešnje su zdravo voće koje osobe sa dijabetesom mogu bezbjedno uključiti u zdrav plan ishrane. Imaju nizak glikemijski indeks, što može pomoći u efikasnijoj regulaciji nivoa šećera u krvi. Takođe su bogate vitaminom C i vlaknima.

Antocijanini prisutni u trešnjama imaju antioksidativna svojstva i mogu pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi te smanjenju insulinske rezistencije.

• Dijabetes je jedno od najčešćih hroničnih oboljenja u Evropi. Procjenjuje se da najmanje 64 miliona odraslih osoba i oko 300.000 djece i adolescenata živi sa dijabetesom u Evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

• Procjenjuje se da jedna od tri osobe koje žive sa dijabetesom nije dijagnostikovana, a do polovina oboljelih možda ne postiže ciljeve liječenja.

• Evropski region ima najveće opterećenje dijabetesom tipa 1 na globalnom nivou.

• Kako stanovništvo stari i faktori rizika poput gojaznosti rastu, procjenjuje se da bi do 2045. godine jedna od deset osoba u Evropi mogla imati dijabetes.

• Neki oblici dijabetesa mogu se spriječiti djelovanjem na faktore rizika kroz mjere kao što su poboljšanje ishrane, povećanje fizičke aktivnosti, smanjenje gojaznosti, smanjenje upotrebe duvana i stvaranje zdravijeg životnog okruženja.

• Mnogi faktori rizika za dijabetes povezani su sa socioekonomskim statusom, kao i uticajem društvenih, ekonomskih i ekoloških faktora na zdravlje.

• Nejednakosti u vezi sa dijabetesom postoje širom Evrope; na primjer, stopa dijabetesa kod žena u nekim evropskim zemljama može biti i do pet puta veća nego u drugima.

• Ako dijabetes nije pravilno dijagnostikovan i kontrolisan, mogu nastati po život opasna akutna stanja poput kome, kao i progresivni invaliditet usled komplikacija.

• Visok nivo šećera u krvi uzrokuje postepeno oštećenje krvnih sudova u cijelom organizmu, što dovodi do različitih komplikacija. Glavne komplikacije dijabetesa uključuju trajni gubitak vida i sljepilo zbog oštećenja krvnih sudova oka, čireve i amputacije usljed oštećenja nerava na stopalima, kao i bolesti bubrega.

• Rizik od srčanog i moždanog udara kod osoba sa dijabetesom povećava se i do četiri puta.

• Osobe sa dijabetesom mogu živjeti kvalitetno, ali ih često ograničavaju nedovoljno podržani zdravstveni sistemi. Terapije za dijabetes i njegove komplikacije postoje, ali nijesu uvijek dostupne, pristupačne i finansijski prihvatljive u Evropi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)

 

Ako živite sa dijabetesom, vjerovatno ste čuli da vaše oralno zdravlje može trpjeti zbog ove bolesti. Evo šta treba da znate o zaštiti zuba i desni, kao i o tome kako dodatna briga o oralnom zdravlju može poboljšati i vaše opšte zdravlje.

Kako dijabetes utiče na vaša usta

• Možete imati manje pljuvačke, zbog čega usta mogu biti suva. Pošto pljuvačka pomaže u uklanjanju bakterija koje izazivaju karijes, može doći do češćeg kvarenja zuba.
• Osobe sa dijabetesom često imaju nadražene i osjetljive desni. Možete primijetiti krvarenje desni tokom pranja zuba ili korišćenja konca. To mogu biti rani znaci bolesti desni (gingivitisa), koja može negativno uticati na cjelokupno zdravlje.
• Dijabetes takođe može otežati osjećaj ukusa hrane i povećati mogućnost da male ranice ili oštećenja u ustima postanu inficirani.
• Djeci koja žive sa dijabetesom trajni zubi često niču ranije nego njihovim vršnjacima.

Kako dijabetes dovodi do bolesti desni

Uz pravilnu oralnu higijenu, uključujući svakodnevno pranje zuba i korišćenje konca, bakterije u ustima se održavaju na zdravom nivou. Međutim, dijabetes može poremetiti prirodnu ravnotežu organizma, uključujući i usnu duplju. To često dovodi do parodontalne bolesti, hroničnog stanja koje može oštetiti desni, okolna tkiva pa čak i kosti lica.

Parodontalna bolest je najčešći stomatološki problem kod osoba sa dijabetesom i pogađa gotovo 22% osoba sa dijabetesom tipa 1 i tipa 2. Loša kontrola šećera u krvi povećava rizik od problema sa desnima, naročito kako starimo. Ovo može stvoriti začarani krug, jer ozbiljna bolest desni može povećati nivo šećera u krvi, otežavajući kontrolu dijabetesa i povećavajući rizik od infekcija.

Saradnja sa stomatologom u kontroli problema povezanih sa dijabetesom

Ako imate dijabetes, redovne posjete stomatologu su veoma važne. Istraživanja pokazuju da liječenje bolesti desni može pomoći u boljoj kontroli šećera u krvi i usporiti napredovanje bolesti.

Dubinsko čišćenje zuba kod stomatologa može čak pomoći u smanjenju HbA1c vrijednosti (laboratorijskog nalaza koji pokazuje prosječan nivo šećera u krvi tokom prethodna tri mjeseca). Pitajte svog stomatologa koliko često treba da dolazite na kontrole i čišćenje zuba — i neka vam svi stomatološki pregledi budu prioritet.

Partnerstvo sa stomatologom u zaštiti oralnog zdravlja

Vaše oralno zdravlje će imati koristi od svakog koraka koji preduzmete kako biste kontrolisali simptome dijabetesa. Evo nekoliko preporuka koje vi i vaš stomatolog možete zajedno primjenjivati kako biste zaštitili zube i desni:

• Koristite terapiju za dijabetes prema uputstvu kako biste održavali nivo šećera u krvi pod kontrolom.
• Hranite se zdravo i budite fizički aktivni.
• Izbjegavajte upotrebu duvana. I pušenje i bezdimni duvanski proizvodi mogu štetiti oralnom zdravlju.
• Ako nosite protezu ili mobilne mostove, čistite ih temeljno svakog dana.
• Perite zube najmanje dva puta dnevno po dva minuta, koristeći četkicu sa mekim vlaknima. Najbolje vrijeme za pranje zuba je ujutro i uveče.
• Čistite prostor između zuba jednom dnevno koncem ili posebnim sredstvima za interdentalnu higijenu.