Upravljanje dijabetesom zahtijeva pažnju. Saznajte šta uzrokuje rast i pad nivoa šećera u krvi — i kako možete kontrolisati ove svakodnevne faktore.

Autor: stručni tim klinike Mayo

Kada imate dijabetes, važno je održavati nivo šećera u krvi u granicama koje preporučuje vaš zdravstveni radnik. Međutim, brojni faktori mogu izazvati promjene nivoa šećera, ponekad veoma brzo. U nastavku saznajte šta sve može uticati na šećer u krvi i kako možete upravljati tim faktorima.

Ishrana

Zdrava ishrana važna je za svakoga. Međutim, kada imate dijabetes, potrebno je da znate kako različite namirnice utiču na nivo šećera u krvi. Nije važna samo vrsta hrane koju jedete, već i količina, kao i način na koji kombinujete namirnice u obrocima i užinama.

Šta možete učiniti:

• Naučite da planirate uravnotežene obroke. Plan zdrave ishrane podrazumijeva da znate šta i koliko treba da jedete. Dva uobičajena načina planiranja obroka jesu brojanje ugljenih hidrata i metoda tanjira. Pitajte zdravstvenog radnika ili nutricionistu da li vam neki od ovih načina odgovara.
• Naučite da brojite ugljene hidrate. Brojanje ugljenih hidrata podrazumijeva praćenje količine ugljenih hidrata koju tokom dana unosite hranom i pićem. Ako uz obroke uzimate insulin, važno je da znate količinu ugljenih hidrata u hrani i piću kako biste mogli da primijenite odgovarajuću dozu insulina.

Od svih hranljivih materija, ugljeni hidrati često najviše utiču na nivo šećera u krvi. Organizam ih razgrađuje u šećer, što povećava nivo glukoze u krvi. Neki izvori ugljenih hidrata bolji su od drugih. Voće, povrće i integralne žitarice, na primjer, bogati su hranljivim materijama i vlaknima koja pomažu u održavanju stabilnijeg nivoa šećera.

Jedite manje rafinisanih i visoko prerađenih ugljenih hidrata, kao što su bijeli hljeb, bijeli pirinač, zaslađene žitarice, kolači, keksi, slatkiši i čips.

• Upoznajte metodu tanjira. Ovaj način planiranja obroka jednostavniji je od brojanja ugljenih hidrata. Metoda tanjira pomaže vam da ostvarite zdravu ravnotežu namirnica i kontrolišete veličinu porcija.

Koristite tanjir prečnika oko 23 centimetra. Polovinu tanjira napunite povrćem koje ne sadrži mnogo skroba, kao što su zelena salata, krastavac, brokoli, paradajz i boranija.

Drugu polovinu podijelite na dva jednaka dijela. Na jednu četvrtinu stavite nemasni izvor proteina, poput ribe, pasulja, jaja, nemasnog mesa ili živinskog mesa. Na drugu četvrtinu stavite zdrave izvore ugljenih hidrata, kao što su voće i integralne žitarice.

• Vodite računa o veličini porcija. Naučite koja je odgovarajuća veličina porcije za svaku vrstu hrane. Predmeti koje svakodnevno koristite mogu vam pomoći u procjeni. Porcija mesa ili živinskog mesa približno odgovara veličini špila karata. Porcija sira približno je veličine šest zrna grožđa, dok porcija kuvane tjestenine ili pirinča odgovara veličini pesnice. Možete koristiti i mjerne posude ili vagu.
• Uskladite obroke i terapiju. Ako uzimate terapiju za dijabetes, važno je da unos hrane i pića uskladite sa ljekovima. Premalo hrane u odnosu na primijenjenu terapiju, naročito insulin, može dovesti do opasno niskog nivoa šećera u krvi — hipoglikemije. Previše hrane može izazvati previsok nivo šećera — hiperglikemiju. Razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o najboljem načinu usklađivanja obroka i terapije.
• Ograničite zaslađena pića. Pića zaslađena šećerom obično sadrže mnogo kalorija, a malo hranljivih materija. Ona takođe mogu brzo povećati nivo šećera u krvi, pa bi osobe sa dijabetesom trebalo da ih ograniče. Izuzetak je nizak nivo šećera u krvi, kada se zaslađena pića mogu koristiti za njegovo brzo podizanje. To uključuje obične gazirane sokove, voćne sokove i sportska pića.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je još jedan važan dio upravljanja dijabetesom. Kada se krećete i vježbate, mišići koriste šećer iz krvi kao izvor energije. Redovna fizička aktivnost takođe pomaže organizmu da efikasnije koristi insulin.

Ovi faktori zajedno snižavaju nivo šećera u krvi. Što je trening intenzivniji, njegovo dejstvo može duže trajati. Ipak, čak i lagane aktivnosti, poput kućnih poslova, rada u bašti i hodanja, mogu poboljšati nivo šećera.

Šta možete učiniti:

• Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o planu vježbanja. Pitajte koja vrsta fizičke aktivnosti vam odgovara. Većina odraslih trebalo bi da ima najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično. To obuhvata aktivnosti koje ubrzavaju rad srca, poput hodanja, vožnje bicikla i plivanja. Ciljajte na oko 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti tokom većine dana u sedmici. Većina odraslih trebalo bi da radi i vježbe snage dva do tri puta sedmično.

Ako dugo nijeste bili fizički aktivni, zdravstveni radnik će možda prvo željeti da provjeri vaše opšte zdravstveno stanje. Nakon toga može preporučiti odgovarajuću kombinaciju aerobnih aktivnosti i vježbi za jačanje mišića.

• Pridržavajte se rasporeda vježbanja. Pitajte zdravstvenog radnika koje je doba dana najbolje za vježbanje. Tako ćete fizičku aktivnost uskladiti sa rasporedom obroka i terapije.
• Upoznajte svoje vrijednosti. Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o tome koje su vrijednosti šećera u krvi bezbjedne za vas prije početka vježbanja.
• Provjeravajte nivo šećera. Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o tome koliko često treba da kontrolišete šećer. Ako ne uzimate insulin ili druge ljekove za dijabetes, vjerovatno nećete morati da ga mjerite prije ili tokom fizičke aktivnosti.

Ako uzimate insulin ili druge ljekove, mjerenje je važno. Provjerite šećer prije, tokom i nakon vježbanja. Mnogi ljekovi za dijabetes snižavaju nivo šećera, baš kao i fizička aktivnost, čiji efekti mogu trajati i do sljedećeg dana.

Rizik od hipoglikemije veći je ako vam je određena aktivnost nova ili ako počnete da vježbate intenzivnije. Obratite pažnju na simptome niskog šećera, kao što su drhtavica, slabost, umor, glad, vrtoglavica, razdražljivost, uznemirenost ili zbunjenost.

• Provjerite da li vam je potrebna užina. Ako koristite insulin i nivo šećera vam je nizak, uzmite manju užinu prije vježbanja. Vrijednost niža od 90 mg/dL, odnosno 5,0 mmol/L, smatra se preniskom. Užina prije aktivnosti trebalo bi da sadrži oko 15–30 grama ugljenih hidrata. Možete uzeti i 10–20 grama glukoze. Ako je nivo šećera između 90 i 124 mg/dL, odnosno između 5,0 i 6,9 mmol/L, uzmite 10 grama glukoze prije vježbanja.
• Održavajte hidrataciju. Tokom vježbanja pijte dovoljno vode ili drugih tečnosti. Dehidratacija može uticati na nivo šećera u krvi.
• Budite pripremljeni. Tokom vježbanja uvijek nosite manju užinu, tablete glukoze ili glukozni gel. Tako ćete moći brzo da podignete šećer ako padne prenisko. Nosite i medicinsku identifikaciju, poput kartice, narukvice ili ogrlice, koja u hitnoj situaciji drugima pokazuje da imate dijabetes i da li koristite insulin ili drugu terapiju.
• Po potrebi prilagodite plan liječenja. Ako koristite insulin, možda ćete morati da smanjite dozu prije vježbanja. Nakon intenzivne aktivnosti možda ćete nekoliko sati morati pažljivije da pratite nivo šećera, jer hipoglikemija može nastupiti sa zakašnjenjem. Zdravstveni radnik može vam objasniti kako da pravilno prilagodite terapiju. Promjene mogu biti potrebne i ako počnete češće ili intenzivnije da vježbate.

Ljekovi

Insulin i drugi ljekovi za dijabetes namijenjeni su snižavanju nivoa šećera kada ishrana i fizička aktivnost nijesu dovoljne. Njihova efikasnost zavisi od vremena primjene i veličine doze. Ljekovi koje uzimate zbog drugih zdravstvenih stanja takođe mogu uticati na nivo šećera u krvi.

Šta možete učiniti:

• Pravilno čuvajte insulin. Insulin koji nije pravilno čuvan ili mu je istekao rok upotrebe možda neće djelovati. Držite ga dalje od ekstremne toplote i hladnoće. Nemojte ga čuvati u zamrzivaču niti izlagati direktnoj sunčevoj svjetlosti.
• Obavijestite zdravstvenog radnika o problemima sa terapijom. Ako terapija izaziva prenizak nivo šećera, možda će biti potrebno promijeniti dozu ili vrijeme uzimanja. Terapija se može prilagoditi i ako nivo šećera ostaje previsok.
• Budite oprezni sa novim ljekovima. Prije uzimanja novih ljekova razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom ili farmaceutom. To uključuje ljekove koji se izdaju bez recepta, kao i terapiju propisanu zbog drugih zdravstvenih stanja. Pitajte kako novi lijek može uticati na šećer u krvi i postojeću terapiju za dijabetes. Ponekad se može odabrati drugi lijek kako bi se spriječile neželjene reakcije ili štetne interakcije.

Bolest

Kada imate dijabetes, važno je da budete pripremljeni za periode bolesti. Kada ste bolesni, organizam proizvodi hormone povezane sa stresom koji pomažu u borbi protiv bolesti, ali mogu povećati nivo šećera u krvi. Promjene apetita i uobičajene aktivnosti takođe mogu uticati na šećer.

Šta možete učiniti:

• Napravite plan unaprijed. Sa zdravstvenim timom pripremite plan za dane kada ste bolesni. Plan treba da sadrži uputstva o tome koje ljekove da uzimate i kako da ih po potrebi prilagodite. Zabilježite koliko često treba da mjerite šećer i pitajte da li treba da provjeravate nivo ketona u urinu.

Plan treba da obuhvati i preporučenu hranu i piće, kao i ljekove protiv prehlade ili gripa koje smijete koristiti. Takođe treba da znate kada je potrebno javiti se zdravstvenom radniku. Na primjer, važno je da se javite ako temperatura viša od 38,3 °C traje 24 sata.

• Nastavite da uzimate terapiju za dijabetes. Ako zbog stomačnih tegoba ili povraćanja ne možete da jedete, javite se zdravstvenom radniku. U tim situacijama možda ćete morati da promijenite dozu insulina.

Ako koristite brzodjelujući ili kratkodjelujući insulin ili drugi lijek za dijabetes, možda će biti potrebno privremeno smanjiti dozu ili obustaviti terapiju. Ovi ljekovi moraju biti pažljivo usklađeni sa unosom hrane kako bi se spriječila hipoglikemija. Međutim, ako koristite dugodjelujući insulin, nemojte prekidati njegovu primjenu. Tokom bolesti važno je i češće kontrolisati šećer.

• Pridržavajte se plana ishrane ako možete. Uobičajena ishrana olakšava kontrolu šećera. Obezbijedite namirnice koje su lake za želudac, poput želatina, krekera, supe, instant pudinga i pirea od jabuka.

Pijte dosta vode ili drugih napitaka bez kalorija, poput čaja, kako biste spriječili dehidrataciju. Ako koristite insulin, možda ćete morati postepeno da pijete zaslađene napitke, poput voćnog soka ili sportskog pića, kako biste spriječili prenizak nivo šećera.

Alkohol

Za neke osobe sa dijabetesom konzumiranje alkohola može biti rizično. Alkohol može izazvati pad nivoa šećera ubrzo nakon konzumiranja, ali i nekoliko sati kasnije. Jetra obično oslobađa uskladišteni šećer kako bi nadoknadila pad glukoze. Međutim, dok prerađuje alkohol, možda neće moći da obezbijedi potrebno povećanje nivoa šećera.

Šta možete učiniti:

• Tražite odobrenje zdravstvenog radnika. Prekomjerno konzumiranje alkohola kod osoba sa dijabetesom može doprinijeti zdravstvenim problemima, uključujući oštećenje nerava. Ako je dijabetes dobro kontrolisan i zdravstveni radnik se slaže, povremeno alkoholno piće može biti prihvatljivo.

Žene ne bi trebalo da popiju više od jednog pića dnevno, a muškarci više od dva. Jedno piće odgovara približno količini od 355 ml piva, 148 ml vina ili 44 ml žestokog alkoholnog pića.

• Nemojte piti na prazan želudac. Ako uzimate insulin ili druge ljekove za dijabetes, jedite prije konzumiranja alkohola ili pijte uz obrok. Tako ćete smanjiti rizik od hipoglikemije.
• Pažljivo birajte piće. Svijetlo pivo i suva vina sadrže manje kalorija i ugljenih hidrata od drugih alkoholnih pića. Ako pijete koktele, koristite dodatke bez šećera, kao što su dijetalna gazirana pića, dijetalni tonik, soda-voda ili gazirana mineralna voda.
• Uračunajte kalorije iz alkohola. Ako pratite kalorijski unos, u dnevni zbir uključite i kalorije iz alkohola. Pitajte zdravstvenog radnika ili nutricionistu kako da kalorije i ugljene hidrate iz alkoholnih pića uklopite u plan ishrane.
• Provjerite šećer prije spavanja. Alkohol može sniziti nivo šećera dugo nakon posljednjeg pića. Zato ga provjerite prije odlaska na spavanje. Ako vrijednost nije između 100 i 140 mg/dL, odnosno između 5,6 i 7,8 mmol/L, uzmite užinu koja može pomoći da se spriječi njegov pad.

Menstrualni ciklus i menopauza

Menstrualni ciklus i menopauza mogu značajno uticati na osobe sa dijabetesom.

Promjene nivoa hormona tokom sedmice prije menstruacije i za vrijeme njenog trajanja mogu izazvati oscilacije nivoa šećera u krvi.

Šta možete učiniti:

• Pratite obrasce. Pažljivo bilježite vrijednosti šećera iz mjeseca u mjesec. Možda ćete moći da predvidite promjene povezane sa menstrualnim ciklusom.
• Po potrebi prilagodite plan liječenja. Zdravstveni radnik može preporučiti promjene u ishrani, nivou fizičke aktivnosti ili terapiji kako bi se ublažile oscilacije šećera.
• Češće kontrolišite šećer. Ako se približavate menopauzi ili ste već u menopauzi, pitajte zdravstvenog radnika da li treba češće da provjeravate šećer. Menopauza i hipoglikemija imaju neke zajedničke simptome, poput znojenja i promjena raspoloženja. Zato, kada god je moguće, provjerite nivo šećera prije nego što počnete da tretirate simptome. Tako možete potvrditi da li je njihov uzrok hipoglikemija.

Većina metoda kontracepcije bezbjedna je za osobe sa dijabetesom. Ipak, kombinovane kontraceptivne tablete kod nekih osoba mogu povećati nivo šećera u krvi.

Stres

Upravljanje stresom veoma je važno kada imate dijabetes. Hormoni koje organizam proizvodi kao odgovor na dugotrajan stres mogu izazvati povećanje nivoa šećera. Kada ste pod velikim pritiskom, može vam biti teže i da se dosljedno pridržavate uobičajene rutine za kontrolu dijabetesa.

Šta možete učiniti:

• Preuzmite kontrolu. Kada shvatite kako stres utiče na nivo šećera, uvedite zdrave promjene. Naučite tehnike opuštanja, rasporedite obaveze prema važnosti i postavite granice. Kad god možete, izbjegavajte situacije koje vam izazivaju stres. Redovno vježbajte kako biste ublažili stres i snizili nivo šećera.
• Potražite pomoć. Naučite nove načine upravljanja stresom. Razgovor sa psihologom ili kliničkim socijalnim radnikom može biti od pomoći. Ovi stručnjaci mogu vam pomoći da prepoznate izvore stresa, riješite stresne probleme i razvijete sposobnosti za lakše suočavanje sa njima.

Što više znate o faktorima koji utiču na nivo šećera u krvi, bićete bolje pripremljeni za upravljanje dijabetesom. Ako imate poteškoća da održite šećer u preporučenom rasponu, obratite se svom zdravstvenom timu za pomoć.

Dijabetička neuropatija predstavlja oštećenje nerava koje se može javiti kod osoba sa dijabetesom. Različite vrste oštećenja nerava izazivaju različite simptome. Oni mogu varirati od bola i utrnulosti stopala do poremećaja funkcije unutrašnjih organa, poput srca i mokraćne bešike.

Šta je dijabetička neuropatija?

Dijabetička neuropatija je oštećenje nerava uzrokovano dijabetesom. Tokom vremena, povišen nivo glukoze u krvi, odnosno šećera u krvi, kao i povišen nivo masnoća, poput triglicerida, mogu oštetiti nerve. Simptomi zavise od vrste dijabetičke neuropatije.

Periferna neuropatija

Periferna neuropatija je vrsta oštećenja nerava koja najčešće zahvata stopala i noge, a ponekad šake i ruke. Veoma je česta – približno od jedne trećine do jedne polovine osoba sa dijabetesom ima perifernu neuropatiju.

Autonomna neuropatija

Autonomna neuropatija predstavlja oštećenje nerava koji kontrolišu unutrašnje organe. Može izazvati probleme sa srčanim ritmom i krvnim pritiskom, sistemom za varenje, mokraćnom bešikom, polnim organima, znojnim žlijezdama i očima. Ovo oštećenje može dovesti i do neprepoznavanja hipoglikemije.

Fokalne neuropatije

Fokalne neuropatije su stanja kod kojih je najčešće oštećen samo jedan nerv, obično u šaci, glavi, trupu ili nozi. Najčešći oblici su sindromi uklještenja nerava, kao što je sindrom karpalnog tunela. Ostale vrste fokalne neuropatije znatno su rjeđe.

Proksimalna neuropatija

Proksimalna neuropatija je rijedak i onesposobljavajući oblik oštećenja nerava u području kuka, zadnjice ili butine. Oštećenje obično zahvata jednu stranu tijela, ali se u rijetkim slučajevima može proširiti i na drugu. Simptomi se postepeno poboljšavaju tokom nekoliko mjeseci ili godina.

Ko ima najveći rizik od razvoja dijabetičke neuropatije?

Ako imate dijabetes, vjerovatnoća razvoja oštećenja nerava povećava se sa godinama i dužinom trajanja dijabetesa. Dobra kontrola dijabetesa važan je dio prevencije zdravstvenih komplikacija, uključujući dijabetičku neuropatiju.

Rizik je veći ukoliko osoba sa dijabetesom:

• ima prekomjernu tjelesnu težinu
• ima povišen krvni pritisak
• ima povišen holesterol
• ima uznapredovalu bolest bubrega
• konzumira previše alkohola
• puši

Istraživanja takođe ukazuju na to da određeni geni mogu povećati sklonost ka razvoju dijabetičke neuropatije.

Šta uzrokuje dijabetičku neuropatiju?

Tokom vremena, povišen nivo glukoze u krvi i povišen nivo masnoća, poput triglicerida, mogu oštetiti nerve.

Visok nivo glukoze može oštetiti i male krvne sudove koji nerve snabdijevaju kiseonikom i hranljivim materijama. Bez dovoljne količine kiseonika i hranljivih materija, nervi ne mogu pravilno funkcionisati.

Koliko je dijabetička neuropatija česta?

Iako različite vrste dijabetičke neuropatije mogu zahvatiti osobe sa dijabetesom, istraživanja ukazuju na to da do polovine osoba sa dijabetesom ima perifernu neuropatiju. Više od 30% osoba sa dijabetesom ima autonomnu neuropatiju.

Najčešća vrsta fokalne neuropatije je sindrom karpalnog tunela, kod kojeg dolazi do pritiska na nerv u ručnom zglobu. Iako manje od 10% osoba sa dijabetesom osjeća simptome sindroma karpalnog tunela, kod približno 25% postoji određeni stepen pritiska na nerv u ručnom zglobu.

Ostale fokalne neuropatije i proksimalna neuropatija znatno su rjeđe.

Koji su simptomi dijabetičke neuropatije?

Simptomi zavise od vrste dijabetičke neuropatije. Kod periferne neuropatije neke osobe mogu izgubiti osjećaj u stopalima, dok druge osjećaju žarenje, pečenje ili probadajući bol u donjem dijelu nogu.

Većina oštećenja nerava razvija se tokom više godina, pa neke osobe dugo ne primjećuju simptome blažeg oštećenja. Kod pojedinih osoba jak bol može početi iznenada.

Koje probleme može izazvati dijabetička neuropatija?

Periferna neuropatija može dovesti do komplikacija na stopalima, kao što su rane, čirevi i infekcije, jer zbog oštećenja nerava osoba može izgubiti osjećaj u stopalima. Zbog toga možda neće primijetiti da joj obuća stvara ranu ili da je povrijedila stopalo.

Oštećenje nerava može izazvati probleme sa ravnotežom i koordinacijom, povećavajući rizik od padova i preloma.

Ovi problemi mogu otežati kretanje i dovesti do gubitka dijela samostalnosti. Kod nekih osoba sa dijabetesom oštećenje nerava izaziva hronični bol, koji može doprinijeti razvoju anksioznosti i depresije.

Autonomna neuropatija može poremetiti rad unutrašnjih organa i izazvati probleme sa srčanim ritmom i krvnim pritiskom, varenjem, mokrenjem i sposobnošću prepoznavanja niskog nivoa glukoze u krvi.

Kako se može spriječiti dijabetička neuropatija?

Za prevenciju dijabetičke neuropatije važno je dobro kontrolisati dijabetes, odnosno nivo glukoze u krvi, krvni pritisak i nivo holesterola.

U prevenciji oštećenja nerava mogu pomoći i sljedeće mjere:

• redovna fizička aktivnost
• pridržavanje preporučenog plana ishrane za dijabetes
• prestanak pušenja
• ograničavanje alkohola na najviše jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce
• redovno uzimanje terapije za dijabetes i drugih ljekova koje je propisao ljekar

Kako spriječiti pogoršanje dijabetičke neuropatije?

Ako imate dijabetičku neuropatiju, važno je dobro kontrolisati dijabetes. To podrazumijeva kontrolu nivoa glukoze u krvi, krvnog pritiska, holesterola i tjelesne težine kako bi se spriječilo dalje oštećenje nerava.

Njega stopala veoma je važna za sve osobe sa dijabetesom, a posebno za one koje imaju perifernu neuropatiju. Svakodnevno pregledajte stopala i pravilno ih njegujte.

Najmanje jednom godišnje obavite neurološki pregled i pregled stopala kod ljekara, a češće ukoliko već imate probleme sa stopalima.

Uključivanje ribe i morskih plodova u ishranu može biti veoma korisno za osobe sa dijabetesom. Riba i školjke bogate su važnim nutrijentima poput omega-3 masnih kiselina, vitamina D i proteina, koji doprinose zdravom načinu života.

 

Da li su morski plodovi dobri za osobe sa dijabetesom?

Da. Riba i morski plodovi predstavljaju odličan izbor za osobe sa dijabetesom.

Morski plodovi su izvrstan izvor nemasnih proteina, koji bi, prema principima „Diabetes Plate“ modela ishrane, trebalo da čine oko četvrtinu obroka. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta sedmično.

Omega-3 masne kiseline predstavljaju zdrav izvor masti koji doprinosi očuvanju zdravlja srca. Dokazano je da mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara, a takođe imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja mozga i vida.

Kako odabrati kvalitetne morske plodove?

Prilikom kupovine svježe ribe, ne ustručavajte se da zatražite preporuku od iskusnog prodavca.

Ako kupujete svježu ribu

• Birajte cijelu ribu, filete ili dijelove ribe čije je meso čvrsto i sjajno.
• Kupujte školjke poput dagnji i vongola samo ako su žive.
• Svježa riba treba da ima bistre, sjajne i ispupčene oči, što ukazuje na svježinu. Škrge treba da budu svijetlocrvene ili ružičaste.
• Izbjegavajte filete i odreske koji imaju smeđe ili žućkaste ivice, kao i one koji djeluju suvo ili kašasto.
• Nakon što prodavac ispere ribu hladnom vodom, pomirišite je. Trebalo bi da ima blag, svjež miris mora, a ne jak „riblji“ miris ili miris amonijaka.

Ako kupujete smrznutu ribu

• Izbjegavajte proizvode sa kristalima leda ili injem, jer to može ukazivati da su predugo bili zamrznuti ili da su odmrzavani pa ponovo zamrzavani.
• Ne kupujte pakovanja u kojima se nalazi tečnost.
• Izbjegavajte ribu koja izgleda isušeno.
• Provjerite da je ambalaža neoštećena, bez pukotina, poderotina ili zgnječenih djelova.
• Ne kupujte proizvode koji se nalaze iznad linije leda u zamrzivaču.

Ako ste zabrinuti zbog sadržaja žive u morskim plodovima, posebno tokom trudnoće, dojenja ili kada je riječ o maloj djeci, posavjetujte se sa svojim ljekarom o količini i vrstama ribe koje su najbezbjednije za konzumaciju.

Evo jednog jednostavnog recepta za pripremu bijele ribe, prilagođenog osobama sa dijabetesom.

Kako pripremiti sezonsku bijelu ribu pečenu u paketiću

Pečenje ribe u paketiću od aluminijumske folije ili papira za pečenje jednostavan je način da dobijete savršeno pripremljenu i sočnu ribu sa povrćem. Zatvoreni paketić zadržava svu vlagu i aromu tokom pečenja, pa se na kraju dobija bogat i ukusan sos – bez prljanja posuđa.

Poslužite ribu i povrće uz integralni pirinač, a ukusni sos iskoristite uz integralno pecivo. Obrok možete upotpuniti svježom salatom.

Vrijeme pripreme: 12 minuta
Vrijeme pečenja: 18 minuta
Broj porcija: 4

Priprema

1. Zagrijte rernu na 220 °C. Isijecite aluminijumsku foliju ili papir za pečenje na četiri kvadrata veličine oko 30 × 30 cm.
2. Na desnu polovinu svakog lista redom rasporedite:
   • oko 1 šolju povrća po izboru,
   • 1½ kašičicu maslinovog ulja,
   • prstohvat soli,
   • jedan filet bijele ribe,
   • 1 kašiku sitno sjeckanog crnog luka,
   • 1 kašičicu limunovog soka,
   • ¼ kašičice začinskog bilja po izboru,
   • još jedan prstohvat soli.
3. Preklopite drugu polovinu papira ili folije preko sastojaka i dobro zatvorite ivice kako para ne bi izlazila.
4. Paketiće stavite na pleh i pecite oko 18 minuta, dok povrće ne omekša, a riba se lako odvaja viljuškom. Unutrašnja temperatura ribe treba da bude najmanje 65 °C.
5. Ostavite paketiće da odstoje oko 5 minuta, zatim ih pažljivo otvorite zbog vruće pare i poslužite, direktno u paketiću ili na tanjiru.

Nutritivna vrijednost

Broj porcija: 4

Veličina porcije:
1 paketić (oko 113 g bijele ribe + približno 1 šolja povrća)

Napomena: Recept je bogat kvalitetnim proteinima, sadrži malo ugljenih hidrata i nema dodatih šećera, što ga čini dobrim izborom za osobe sa dijabetesom u okviru uravnotežene ishrane.

 

 

 

Rastuće opterećenje i heterogenost dijabetesa tipa 2 (T2DM) zahtijevaju strategije liječenja koje prevazilaze povremene posjete ljekaru. Digitalne zdravstvene tehnologije – mHealth platforme, nosivi uređaji (wearables), telemedicina, kontinuirano praćenje glukoze (CGM) i povezani sistemi za isporuku insulina – danas generišu veliku količinu podataka iz svakodnevnog života pacijenata, omogućavajući kontinuiranu zdravstvenu njegu.

Dokazi pokazuju da je upotreba mHealth platformi kod osoba sa dijabetesom tipa 2 povezana sa prosječnim smanjenjem vrijednosti HbA1c od približno 0,5%, što potvrđuje njihov značajan klinički potencijal. Kada se ove tehnologije kombinuju sa vještačkom inteligencijom (AI), upravljanje dijabetesom prelazi sa reaktivnog na prediktivni, personalizovani i proaktivni pristup.

Ovaj pregled analizira kliničke dokaze o primjeni tehnologije u liječenju dijabetesa tipa 2 i istražuje kako AI unapređuje procjenu rizika, otkrivanje obrazaca poremećaja glikemije, optimizaciju terapije i podršku promjeni životnih navika. Takođe razmatra izazove implementacije, uključujući kvalitet podataka, interoperabilnost sistema, upravljanje podacima, transparentnost algoritama, pristrasnost, regulatorni nadzor i jednak pristup tehnologijama, s posebnim osvrtom na zemlje sa niskim i srednjim prihodima. Na kraju se predlaže plan za uvođenje AI sistema u rutinsku kliničku praksu uz maksimalnu efikasnost, bezbjednost i dostupnost.

---

Transformacija liječenja dijabetesa: tehnološki put od praćenja do automatizacije

Tehnologija za liječenje dijabetesa postepeno se razvijala kako bi unaprijedila praćenje nivoa glukoze i primjenu insulina kod osoba sa dijabetesom tipa 2. Prvi koraci bili su usmjereni na omogućavanje pacijentima da samostalno mjere nivo šećera u krvi, čime su postavljeni temelji savremenog samostalnog upravljanja bolešću.

Dugi niz godina, samostalno mjerenje glukoze u krvi (SMBG) predstavljalo je osnovnu metodu praćenja glikemije, dok je HbA1c ostao zlatni standard za procjenu dugoročne kontrole dijabetesa.

---

Digitalne zdravstvene tehnologije u liječenju dijabetesa tipa 2

Liječenje dijabetesa tipa 2 sve više prevazilazi isključivo farmakološki pristup, pri čemu digitalne zdravstvene tehnologije imaju ključnu ulogu u pružanju kontinuirane, personalizovane i na pacijenta usmjerene njege.

Za razliku od tradicionalnog modela zasnovanog na povremenim pregledima, digitalni alati omogućavaju stalno praćenje zdravstvenog stanja, povratne informacije u realnom vremenu i kontinuiranu podršku u usvajanju zdravih životnih navika. Efikasno samostalno upravljanje dijabetesom obuhvata više aspekata svakodnevnog života, a digitalne tehnologije značajno olakšavaju njihovo sprovođenje.

---

Integracija vještačke inteligencije sa digitalnim zdravljem

Pravi potencijal digitalnih zdravstvenih tehnologija dolazi do izražaja kada se integrišu sa vještačkom inteligencijom (AI).

mHealth aplikacije, nosivi uređaji, sistemi telemedicine, kontinuirano praćenje glukoze (CGM) i automatizovani sistemi za isporuku insulina svakodnevno generišu ogromne količine podataka. AI koristi metode mašinskog učenja, dubokog učenja i prediktivne analitike kako bi ove podatke pretvorio u klinički korisne informacije koje pomažu ljekarima i pacijentima u donošenju boljih odluka.

---

mHealth aplikacije

Mobilne zdravstvene aplikacije predstavljaju jedne od najčešće korišćenih digitalnih alata u liječenju dijabetesa tipa 2 zbog svoje dostupnosti, mogućnosti široke primjene i kompatibilnosti sa pametnim telefonima.

mHealth obuhvata različite oblike digitalne komunikacije, uključujući:

• SMS poruke,
• multimedijalne i video poruke,
• glasovnu komunikaciju u realnom vremenu,
• interaktivne govorne sisteme,
• internet aplikacije za pametne telefone.

Globalna istraživanja i razvoj u ovoj oblasti nastavljaju da unapređuju njihovu efikasnost.

---

Etički izazovi i budući pravci razvoja

Kako digitalno zdravlje i AI postaju sastavni dio mHealth aplikacija, nosivih uređaja, telemedicine, CGM sistema i automatizovane isporuke insulina, javlja se niz važnih etičkih pitanja.

Najvažniji izazovi uključuju:

• zaštitu privatnosti podataka,
• sajber bezbjednost,
• kvalitetno upravljanje zdravstvenim podacima,
• transparentnost i razumljivost AI algoritama,
• odgovornost za AI preporuke,
• pravičan pristup novim tehnologijama.

Ova pitanja postaju posebno važna kada AI sistemi donose preporuke koje mogu uticati na liječenje pacijenata.

---

Trenutni nedostaci u istraživanjima

Uprkos brzom tehnološkom razvoju, ostaje više važnih nedostataka.

Većina kliničkih studija koje procjenjuju digitalne i AI tehnologije traje relativno kratko i uglavnom prati promjene HbA1c, dok postoji malo podataka o:

• dugoročnim komplikacijama,
• kardiovaskularnim ishodima,
• isplativosti primjene ovih tehnologija.

Takođe, potrebna su dodatna istraživanja u različitim populacijama, naročito u zemljama sa niskim i srednjim prihodima, kao i direktna poređenja efikasnosti različitih tehnoloških rješenja.

---

Premošćavanje jaza u zdravstvenoj zaštiti ruralnih područja pomoću tehnologije

Digitalne zdravstvene platforme imaju veliki potencijal da smanje razlike u dostupnosti zdravstvene zaštite u ruralnim područjima, gdje je pristup specijalistima često ograničen.

Telemedicina, mobilne aplikacije i AI sistemi za podršku odlučivanju omogućavaju:

• udaljeno praćenje pacijenata,
• pravovremeno prilagođavanje terapije,
• rjeđe odlaske u bolnicu.

Ipak, značajan izazov predstavlja digitalni jaz, odnosno nejednak pristup internetu, pametnim uređajima i digitalnoj pismenosti.

---

Prevazilaženje mitova i kulturnih prepreka

U mnogim nedovoljno razvijenim sredinama, prepreke za korišćenje tehnologije u liječenju dijabetesa najčešće nisu medicinske prirode.

One uključuju:

• nedovoljnu informisanost,
• kulturološka uvjerenja,
• jezičke i komunikacione barijere,
• zabrinutost zbog složenosti uređaja,
• ograničen pristup tehnologiji.

Česte su i zablude da su sistemi za kontinuirano praćenje glukoze (CGM) bolni, komplikovani za upotrebu ili namijenjeni isključivo mlađim i tehnološki pismenim osobama, što dodatno otežava njihovu širu primjenu.

 

 

Ako nivo šećera u krvi nije pod kontrolom, osobe sa dijabetesom tipa 2 imaju povećan rizik od razvoja različitih komplikacija. Među njima su autoimune bolesti, dijabetička neuropatija, višak tjelesne težine, hronična oboljenja mišićno-koštanog sistema i mnoga druga. U nastavku saznajte kako prepoznati i ublažiti bolove u zglobovima povezane sa dijabetesom.

Postavite sebi sljedeća pitanja

Ako na neko od ovih pitanja odgovorite sa „da“, razgovarajte sa svojim ljekarom.

• Da li su pokreti vaših šaka ograničeni zbog ukočenosti?
• Da li vam se prsti „zaključavaju“ u određenom položaju?
• Da li osjećate utrnulost ili trnjenje u rukama, šakama ili nogama?
• Da li su vam ramena ukočena i imate ograničen obim pokreta?
• Da li imate bolove u mišićima ili otoke?

Može li dijabetes tipa 2 uzrokovati bolove u zglobovima?

Dijabetes i bolovi u zglobovima smatraju se odvojenim stanjima, ali osobe sa dijabetesom tipa 2 imaju povećan rizik od oštećenja kostiju i zglobova. Zbog toga svakodnevne aktivnosti i pokreti mogu postati otežani i bolni.

Na težinu ovih problema utiču:

• starost pacijenta,
• nivo glukoze u krvi,
• trajanje dijabetesa.

Zašto dijabetes uzrokuje probleme sa zglobovima?

Povišen nivo šećera u krvi može izazvati promjene u mišićno-koštanom sistemu, koji čine:

• kosti,
• mišići,
• zglobovi,
• tetive,
• ligamenti.

Razvoj problema dodatno mogu ubrzati:

• bolesti krvnih sudova,
• gojaznost,
• dijabetička neuropatija.

Ovakva oštećenja nazivaju se dijabetička artropatija.

Kod dijabetičke periferne neuropatije dolazi do smanjenog osjećaja u zglobovima, povećane nestabilnosti, prekomjerne pokretljivosti, opuštenosti ligamenata i ponavljanih sitnih povreda koje teško zarastaju. Sve to može dovesti do trajnog oštećenja zglobova.

Povišen šećer u krvi takođe uzrokuje promjene u hrskavici zglobova, iako najčešće ne postoji samo jedan uzrok nastanka ovih problema.

Kako smanjiti bolove u zglobovima?

Kada ljekar potvrdi da su bolovi povezani sa dijabetesom, liječenje se prvenstveno zasniva na dobroj kontroli nivoa šećera u krvi. Time se može usporiti napredovanje bolesti i ublažiti simptomi.

Simptomi dijabetičke artropatije

Bolovi mogu zahvatiti gotovo svaki zglob u tijelu, uključujući:

• prste,
• šake,
• stopala,
• ramena,
• vrat,
• kičmu.

Najčešći simptomi su:

• postepeno pojačavanje bolova u zglobovima,
• ukočenost,
• otok,
• zadebljala i zategnuta koža,
• promjene na stopalima,
• bol u ramenima,
• sindrom karpalnog tunela,
• „okidački prst“.

Oblici dijabetičke artropatije

Najčešći oblici su:

• reumatoidni artritis,
• osteoartritis,
• Šarkoovi zglobovi  (Charcotov zglob).

Šta je Šarkoova artropatija?

Šarkoova artropatija, poznata i kao Šarkoovi zglobovi , javlja se kod osoba sa perifernom neuropatijom. Karakterišu je prelomi i iščašenja kostiju i zglobova uz veoma malu ili nikakvu povredu, jer je osjećaj u stopalima i skočnim zglobovima znatno oslabljen.

Šta je dijabetička heiroartropatija?

Poznata je i kao sindrom ograničene pokretljivosti šaka ili sindrom ukočene šake.

Najčešće zahvata kožu i predstavlja jednu od najranijih komplikacija dijabetesa.

Karakteristike su:

• voštana i zadebljala koža,
• smanjena pokretljivost zglobova,
• nemogućnost potpunog ispravljanja prstiju,
• zahvata obje šake.

Ukočenost obično počinje od malog prsta i postepeno se širi prema palcu. Češća je kod osoba koje dugo boluju od dijabetesa.

13 načina za ublažavanje bolova u zglobovima kod dijabetesa

1. Kontrolišite šećer u krvi

Redovno mjerite i bilježite vrijednosti glukoze kako biste lakše održavali dobru regulaciju dijabetesa.

2. Smanjite tjelesnu težinu

Održavanje zdrave tjelesne mase doprinosi boljoj kontroli šećera i smanjuje rizik od komplikacija.

3. Hranite se zdravo

Pridržavajte se plana ishrane za osobe sa dijabetesom i jedite obroke u približno isto vrijeme svakog dana.

4. Budite fizički aktivni

Redovno kretanje pomaže u očuvanju zdravlja zglobova i mišića.

Preporučuju se:

• istezanje,
• aerobne vježbe,
• vježbe snage,
• vožnja bicikla,
• vježbe u vodi.

5. Prestanite da pušite

Pušenje sužava krvne sudove koji hrane nerve i može pogoršati simptome neuropatije.

6. Ograničite unos alkohola

Alkohol može izazvati nagli porast ili pad šećera u krvi, pa ga treba konzumirati veoma umjereno i uz savjet ljekara.

7. Akupunktura

Kod pojedinih osoba može pomoći u ublažavanju bolova djelovanjem na nervni sistem.

8. Topla i hladna terapija

Toplota može opustiti mišiće, dok hladni oblozi mogu smanjiti upalu i bol.

Kod nekih osoba naizmjenična primjena toplote i hladnoće može poboljšati cirkulaciju.

Napomena: osobe sa izraženom dijabetičkom neuropatijom treba da budu oprezne zbog smanjenog osjećaja za temperaturu.

9. Fizikalna i radna terapija

Redovne vježbe pod nadzorom fizioterapeuta mogu poboljšati pokretljivost, olakšati svakodnevne aktivnosti i smanjiti bol.

10. Električna stimulacija nerava

Neuromodulacija koristi električne impulse za smanjenje osjećaja bola i kod nekih pacijenata predstavlja alternativu lijekovima.

11. Laserska terapija niskog intenziteta

Može pomoći u zarastanju rana koje teško cijele kod osoba sa dijabetesom.

12. Lijekovi

U zavisnosti od uzroka, ljekar može preporučiti:

• protivupalne lijekove,
• injekcije kortikosteroida,
• druge odgovarajuće terapije.

13. Hirurško liječenje

Operacija se razmatra samo kada druge metode liječenja ne daju rezultate.

Šta ako imate bol u koljenu?

Ako primijetite:

• bol,
• otok,
• crvenilo,
• utrnulost koljena,

što prije se obratite ljekaru.

Kada se potvrdi da je uzrok dijabetes, liječenje može uključivati lijekove protiv bolova ili lokalne preparate.

Može li se živjeti bez bolova u zglobovima?

Dobra kontrola dijabetesa predstavlja najvažniji korak u prevenciji bolova i komplikacija.

Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi može pomoći da se:

• očuva zdravlje zglobova,
• smanji rizik od povreda,
• uspori propadanje kolagena,
• poboljša pokretljivost,
• umanji bol.

Visok nivo šećera u krvi dovodi do promjena u kolagenu i hrskavici, zbog čega zglobovi postaju manje pokretljivi, a rizik od padova, povreda i hroničnih bolova znatno veći.

Priprema za putovanje

• Ako vaše dijete putuje avionom, zatražite od njegovog ljekara ili medicinske sestre potvrdu o dijabetesu. Avio-kompanije bi trebalo da dozvole unošenje potrepština za dijabetes u avion, ali je dobro imati potvrdu zbog bezbjednosne kontrole.
• Spakujte sav pribor za dijabetes u ručni prtljag. Tako ćete biti sigurni da će sve potrebne potrepštine biti uz vaše dijete po dolasku na odredište.
• Dijete bi trebalo da nosi medicinsku narukvicu ili ogrlicu sa oznakom da ima dijabetes.
• Preporučuje se da se insulinska pumpa privremeno isključi tokom polijetanja i slijetanja, jer promjene vazdušnog pritiska mogu uticati na isporuku insulina. Ne zaboravite da pumpu ponovo uključite nakon polijetanja i nakon slijetanja.

Šta ponijeti u avion

• Aparat za mjerenje glukoze u krvi
• Test-trakice i lancete
• Kratkodjelujući insulin  i špriceve ili igle za insulinske olovke
• Bazalni (dugodjelujući) insulin
• Aparat za mjerenje ketona i/ili trakice za ketone u urinu
• Pribor za liječenje hipoglikemije:
  • brzo djelujući ugljeni hidrati (tablete glukoze ili sok)
  • dodatna hrana u slučaju kašnjenja leta
  • hitni komplet sa glukagonom
• Ako vaše dijete koristi insulinsku pumpu, ponesite:
  • rezervne baterije i infuzione setove
  • špriceve za punjenje rezervoara i za slučaj kvara pumpe

Kako davati bazalni insulin prilikom promjene vremenskih zona

• Ako vaše dijete koristi insulinsku pumpu, po dolasku na odredište podesite vrijeme na pumpi prema lokalnoj vremenskoj zoni. Po povratku kući vratite vrijeme na pumpi na vašu matičnu vremensku zonu.
• Ako vaše dijete prima dugodjelujući bazalni insulin jednom u 24 sata, nastavite da ga dajete na svakih 24 sata. To znači da će sljedeću dozu primiti prema novoj vremenskoj zoni.
• Po želji, vrijeme davanja insulina možete pomjerati unaprijed ili unazad po jedan sat dnevno dok ne dođete do termina koji vam odgovara. Na primjer, insulin može primiti u 8:00 jednog dana, u 7:00 narednog i u 6:00 trećeg dana. Još praktičnije može biti da sa ovim prilagođavanjem počnete prije samog putovanja. Ovaj pristup je naročito pogodan za putovanja gdje je razlika u vremenskim zonama svega nekoliko sati.
• Postoje i drugi načini prilagođavanja vremena davanja insulina prilikom promjene vremenskih zona. Tim koji vodi liječenje dijabetesa može napraviti individualni plan prilagođen vašem djetetu.

Uživanje na odredištu

Boravak na suncu

• Iako insulin nije potrebno stalno držati u frižideru, ekstremno visoke ili niske temperature mogu smanjiti njegovu djelotvornost.
• Najbolje je čuvati insulin u rashladnoj torbici. Na plaži ili u automobilu držite ga dalje od direktne sunčeve svjetlosti.
• Ako će vaše dijete provesti veći dio dana u vodi i biti isključeno sa insulinske pumpe četiri sata ili duže, razgovarajte sa timom za dijabetes o mogućnosti davanja injekcije bazalnog insulina koja će obezbijediti potrebnu količinu insulina tokom 24 sata. Druga mogućnost je da pumpu isključite na kraći period (oko sat vremena), a zatim je ponovo priključite.
• Ako su vrijednosti šećera u krvi visoke i ne snižavaju se očekivano uprkos uobičajenim dozama insulina, razmislite o korišćenju nove bočice ili nove insulinske olovke. Moguće je da je insulin bio izložen ekstremnim temperaturama.

U zabavnom parku

• Primijenite iste preporuke koje se odnose na visoke temperature i privremeno isključivanje insulinske pumpe.
• Insulinsku pumpu treba isključiti prije vožnji velikom brzinom, kao i prije atrakcija na kojima se tijelo okreće naglavačke.

Preuzeto sa: https://www.massgeneral.org/children/diabetes/travel-tips-for-children-with-type-1-diabetes

Sve što treba da znate o šljivama

Šljive se izdvajaju svojim odličnim ukusom, živopisnim bojama i brojnim zdravstvenim prednostima. Osim što su pravo zadovoljstvo za nepce, veoma su svestrana namirnica koja se može koristiti u raznim jelima. Upravo zbog toga imaju značajno mjesto u kuhinjama širom svijeta. Evo šta treba da znate o ovom ukusnom voću i kako ga možete uključiti u svoj sljedeći obrok.

Šta su šljive?

Šljive pripadaju grupi koštičavog voća, zajedno sa trešnjama, kajsijama i breskvama. Naziv „koštičavo voće“ potiče od velike, tvrde koštice koja se nalazi u sredini ploda. U svijetu postoji više od 200 sorti šljiva.

Evropske šljive najpoznatije su po plavim i ljubičastim nijansama i često se koriste za proizvodnju suvih šljiva. Japanske sorte prepoznatljive su po crvenim i žutim bojama, a odlikuju se sočnim i slatkim ukusom.

Zanimljivost: Suve šljive su osušeni plodovi određenih sorti šljiva koje sadrže više prirodnih šećera. Poznate su po povoljnom djelovanju na varenje. U poređenju sa svježim šljivama, sadrže više kalorija, ugljenih hidrata i vlakana.

Kakvog su ukusa šljive?

Šljive imaju jedinstven ukus koji ih čini omiljenim voćem mnogih ljudi. U zavisnosti od sorte i stepena zrelosti, mogu biti slatke, blago kisele ili predstavljati savršen spoj oba ukusa. Njihovo sočno meso obiluje aromom, zbog čega su odličan izbor kao zdrava užina ili dodatak različitim jelima.

Kako odabrati i čuvati šljive?

Prilikom kupovine birajte čvrste plodove koji pod blagim pritiskom prsta ipak daju osjećaj mekoće, što je znak da su zreli. Kora treba da bude glatka i bez oštećenja.

Nakon kupovine, šljive možete ostaviti na sobnoj temperaturi kako bi potpuno sazrele, a zatim ih čuvati u frižideru, gdje mogu ostati svježe do dvije sedmice.

Kako jesti šljive?

Osim što su ukusne svježe, šljive se mogu koristiti na mnogo različitih načina:

• U salatama – narezane šljive daju salatama svježinu, boju i prijatnu voćnu notu.

• U kolačima – odličan su sastojak pita, tartova i raznih kolača.

• Za sosove i džemove – uz dodatak citrusnog soka i začina mogu se pripremiti ukusni sosovi i džemovi prilagođeni osobama sa dijabetesom.

• Na roštilju ili pečene – odlično se slažu uz meso i pečeno povrće.

Mogu li osobe sa dijabetesom jesti šljive?

Da. Šljive mogu biti dio uravnotežene ishrane osoba sa dijabetesom i pomoći u održavanju stabilnog nivoa glukoze u krvi. Zahvaljujući sadržaju vlakana, doprinose boljem varenju i redovnijem pražnjenju crijeva, podržavaju zdravlje crijevne mikrobiote i mogu pomoći u kontroli tjelesne mase jer produžavaju osjećaj sitosti.

Ostale potencijalne zdravstvene koristi šljiva uključuju:

• Mogu pomoći u smanjenju rizika od hroničnih bolesti, poput srčanih oboljenja i određenih vrsta karcinoma, zahvaljujući antioksidansima, posebno vitaminu C i fenolnim jedinjenjima, koji pomažu u neutralisanju slobodnih radikala.

• Doprinose zdravlju srca, održavanju normalnog krvnog pritiska i mogu pomoći u smanjenju rizika od hipertenzije i moždanog udara zahvaljujući sadržaju kalijuma.

• Mogu doprinijeti očuvanju gustine kostiju i smanjenju rizika od osteoporoze.

• Podržavaju normalno funkcionisanje imunog sistema zahvaljujući bogatstvu vitamina.

• Doprinose zdravlju kože učestvujući u sintezi kolagena.

• Podržavaju zdravlje vida zahvaljujući sadržaju vitamina A.

• Mogu doprinijeti očuvanju kognitivnih funkcija zahvaljujući prisustvu fitonutrijenata.

Šljive nisu samo ukusno voće – one predstavljaju spoj odličnog ukusa, raznovrsne primjene i brojnih nutritivnih vrijednosti. Bilo da ih jedete svježe ili ih uključujete u kulinarske specijalitete, šljive mogu biti ukusan i vrijedan dio uravnotežene ishrane.

Ljudi koriste saune hiljadama godina kao način opuštanja i potencijalnog unapređenja zdravlja. Uz odgovarajuće mjere opreza, boravak u sauni je uglavnom bezbjedan. To znači da i osobe sa dijabetesom mogu uživati u sauni, pod uslovom da preduzmu određene mjere zaštite.

Naziv sauna potiče od finske riječi za kupatilo. Danas se tim nazivom uglavnom označava prostorija ili sistem zagrijavanja koji izaziva obilno znojenje. Temperatura u saunama se najčešće kreće između 45 i 90 °C.

Sauna predstavlja oblik termalne terapije čiji je cilj da izazove blago povećanje tjelesne temperature, čime se aktiviraju prirodni mehanizmi organizma za regulaciju toplote.

Međutim, zbog visokih temperatura, sauna nosi i određene rizike. Zato osobe koje žive sa dijabetesom treba da obrate posebnu pažnju, redovno kontrolišu nivo glukoze u krvi i budu spremne da ga koriguju ukoliko je potrebno. Takođe, preporučuje se da se prije korišćenja saune posavjetuju sa svojim ljekarom ili timom koji vodi njihovo liječenje.

Da li je sauna bezbjedna za osobe sa dijabetesom?

Saune se koriste u različitim kulturama već hiljadama godina i većina ljudi ih smatra bezbjednim kada se koriste uz razuman oprez.

Pregled naučnih istraživanja iz 2018. godine nije zabilježio ozbiljne neželjene događaje povezane sa korišćenjem saune, ali su prijavljeni blaži problemi poput:

• osjećaja prevelike toplote,
• iritacije disajnih puteva,
• prolaznog bola u nogama,
• klaustrofobije.

Kod osoba sa dijabetesom toplota može uticati na organizam na nekoliko načina.

Dehidracija

Osobe sa dijabetesom mogu brže gubiti tečnost nego osobe koje nemaju dijabetes. Nedovoljan unos tečnosti može dovesti do porasta nivoa šećera u krvi, što povećava potrebu za mokrenjem i dodatno pogoršava dehidraciju.

Neki ljekovi, poput diuretika, takođe mogu povećati rizik od dehidracije.

Otežano hlađenje organizma

Ako je nivo glukoze duže vrijeme povišen, može doći do oštećenja krvnih sudova i nerava. To može uticati na rad znojnih žlijezda, pa organizam teže reguliše tjelesnu temperaturu.

Djelovanje insulina

Visoke temperature mogu promijeniti način na koji organizam koristi insulin. Kada je toplo, metabolizam se ubrzava, pa se insulin apsorbuje brže nego inače. To može dovesti do bržeg pada nivoa glukoze u krvi i povećanog rizika od hipoglikemije.

Može li sauna biti korisna kod dijabetesa?

Iako sauna nosi određene rizike, osobe koje imaju dobro regulisan nivo šećera u krvi uglavnom mogu bezbjedno koristiti saunu.

Pojedina istraživanja ukazuju da redovno korišćenje saune i druge vrste pasivne toplotne terapije mogu doprinijeti boljoj regulaciji glukoze u krvi i pomoći u prevenciji hiperglikemije.

Ipak, potrebno je više kvalitetnih istraživanja kako bi se ove koristi potvrdile. Promjene životnih navika, poput pravilne ishrane i redovne fizičke aktivnosti, i dalje predstavljaju najefikasniji način regulacije dijabetesa uz znatno manji rizik od neželjenih efekata.

Takođe se preporučuje izbjegavanje alkohola, kao i ljekova koji mogu povećati rizik od pregrijavanja organizma prije ili nakon odlaska u saunu. Ukoliko niste sigurni da li neka terapija utiče na podnošenje visokih temperatura, posavjetujte se sa svojim ljekarom.

Kako sauna utiče na dijabetes?

Dijabetička neuropatija

Neuropatija predstavlja oštećenje nerava. Prema podacima Američkog udruženja za dijabetes, približno polovina osoba sa dijabetesom ima neki oblik oštećenja nerava.

Kod dijabetičke neuropatije povišen nivo glukoze ili masnoća u krvi oštećuje nerve koji omogućavaju osjećaj dodira i kontrolišu brojne automatske funkcije organizma.

Posljedice mogu biti:

• nepravilno znojenje,
• otežana regulacija tjelesne temperature,
• povećan rizik od srčanih bolesti zbog oštećenja krvnih sudova i nerava.

Boravak u sauni dodatno opterećuje srce jer ono mora intenzivnije da radi kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu.

Dehidracija

Osnovni cilj saune jeste obilno znojenje. Ako osoba nije dovoljno hidrirana, može doći do dehidracije, koja je posebno opasna za osobe sa dijabetesom.

Dehidracija može povećati nivo šećera u krvi i izazvati hiperglikemiju. Istovremeno, visok nivo šećera dovodi do učestalijeg mokrenja, što dodatno povećava gubitak tečnosti.

Brža apsorpcija insulina

Kod osoba koje koriste insulin, visoka temperatura širi krvne sudove (vazodilatacija), čime se ubrzava apsorpcija insulina iz mjesta primjene.

Zbog toga insulin može djelovati brže nego što se očekuje, pa raste rizik od hipoglikemije.

Zdravstvene koristi saune

Iako nisu sve tvrdnje naučno potvrđene, istraživanja pokazuju da redovno korišćenje saune može imati određene zdravstvene koristi, uključujući:

• smanjenje rizika od demencije, Alzheimerove bolesti i iznenadnog srčanog zastoja,
• snižavanje LDL („lošeg“) holesterola i povećanje HDL („dobrog“) holesterola,
• brži oporavak nakon fizičke aktivnosti,
• poboljšanje kvaliteta života kod osoba koje imaju depresiju,
• podršku zdravlju disajnog sistema.

Neka istraživanja pokazuju da reakcija organizma na visoku temperaturu u sauni podsjeća na reakciju tokom umjerene aerobne fizičke aktivnosti, pa dio koristi može biti sličan.

Savjeti za bezbjedno korišćenje saune kod osoba sa dijabetesom

Ako je dijabetes dobro regulisan, sauna se uglavnom može koristiti bezbjedno uz nekoliko važnih mjera opreza:

• pijte dovoljno tečnosti prije i poslije saune;
• češće kontrolišite nivo glukoze u krvi, posebno ako koristite kontinuirani mjerač glukoze (CGM);
• vodite računa da se insulin na visokim temperaturama apsorbuje brže;
• obratite pažnju na prve znakove hipoglikemije;
• uvijek imajte uz sebe izvor brzodjelujućih ugljenih hidrata;
• izbjegavajte odlazak u saunu sami;
• ne boravite u sauni duže od 20 minuta;
• nakon izlaska postepeno rashladite organizam;
• ne koristite saunu ako se osjećate loše ili se tokom boravka jave vrtoglavica, slabost ili mučnina;
• nosite papuče ili obuću za kupanje kako biste zaštitili stopala od povreda i infekcija.

Zaključak

Sauna može biti prijatna i korisna aktivnost i za osobe koje žive sa dijabetesom, ali visoke temperature zahtijevaju dodatan oprez.

Ako je nivo glukoze u krvi dobro regulisan i poštuju se preporučene mjere bezbjednosti, većina osoba sa dijabetesom može bezbjedno koristiti saunu.

Najvažnije je redovno kontrolisati nivo šećera u krvi, održavati dobru hidrataciju, ograničiti vrijeme provedeno u sauni i postepeno rashladiti organizam nakon izlaska.

Za individualne preporuke najbolje je razgovarati sa ljekarom ili članovima tima koji vode liječenje dijabetesa.