Dijabetička neuropatija predstavlja oštećenje nerava koje se može javiti kod osoba sa dijabetesom. Različite vrste oštećenja nerava izazivaju različite simptome. Oni mogu varirati od bola i utrnulosti stopala do poremećaja funkcije unutrašnjih organa, poput srca i mokraćne bešike.
Šta je dijabetička neuropatija?
Dijabetička neuropatija je oštećenje nerava uzrokovano dijabetesom. Tokom vremena, povišen nivo glukoze u krvi, odnosno šećera u krvi, kao i povišen nivo masnoća, poput triglicerida, mogu oštetiti nerve. Simptomi zavise od vrste dijabetičke neuropatije.
Periferna neuropatija
Periferna neuropatija je vrsta oštećenja nerava koja najčešće zahvata stopala i noge, a ponekad šake i ruke. Veoma je česta – približno od jedne trećine do jedne polovine osoba sa dijabetesom ima perifernu neuropatiju.
Autonomna neuropatija
Autonomna neuropatija predstavlja oštećenje nerava koji kontrolišu unutrašnje organe. Može izazvati probleme sa srčanim ritmom i krvnim pritiskom, sistemom za varenje, mokraćnom bešikom, polnim organima, znojnim žlijezdama i očima. Ovo oštećenje može dovesti i do neprepoznavanja hipoglikemije.
Fokalne neuropatije
Fokalne neuropatije su stanja kod kojih je najčešće oštećen samo jedan nerv, obično u šaci, glavi, trupu ili nozi. Najčešći oblici su sindromi uklještenja nerava, kao što je sindrom karpalnog tunela. Ostale vrste fokalne neuropatije znatno su rjeđe.
Proksimalna neuropatija
Proksimalna neuropatija je rijedak i onesposobljavajući oblik oštećenja nerava u području kuka, zadnjice ili butine. Oštećenje obično zahvata jednu stranu tijela, ali se u rijetkim slučajevima može proširiti i na drugu. Simptomi se postepeno poboljšavaju tokom nekoliko mjeseci ili godina.
Ko ima najveći rizik od razvoja dijabetičke neuropatije?
Ako imate dijabetes, vjerovatnoća razvoja oštećenja nerava povećava se sa godinama i dužinom trajanja dijabetesa. Dobra kontrola dijabetesa važan je dio prevencije zdravstvenih komplikacija, uključujući dijabetičku neuropatiju.
Rizik je veći ukoliko osoba sa dijabetesom:
- ima prekomjernu tjelesnu težinu
- ima povišen krvni pritisak
- ima povišen holesterol
- ima uznapredovalu bolest bubrega
- konzumira previše alkohola
- puši
Istraživanja takođe ukazuju na to da određeni geni mogu povećati sklonost ka razvoju dijabetičke neuropatije.
Šta uzrokuje dijabetičku neuropatiju?
Tokom vremena, povišen nivo glukoze u krvi i povišen nivo masnoća, poput triglicerida, mogu oštetiti nerve.
Visok nivo glukoze može oštetiti i male krvne sudove koji nerve snabdijevaju kiseonikom i hranljivim materijama. Bez dovoljne količine kiseonika i hranljivih materija, nervi ne mogu pravilno funkcionisati.
Koliko je dijabetička neuropatija česta?
Iako različite vrste dijabetičke neuropatije mogu zahvatiti osobe sa dijabetesom, istraživanja ukazuju na to da do polovine osoba sa dijabetesom ima perifernu neuropatiju. Više od 30% osoba sa dijabetesom ima autonomnu neuropatiju.
Najčešća vrsta fokalne neuropatije je sindrom karpalnog tunela, kod kojeg dolazi do pritiska na nerv u ručnom zglobu. Iako manje od 10% osoba sa dijabetesom osjeća simptome sindroma karpalnog tunela, kod približno 25% postoji određeni stepen pritiska na nerv u ručnom zglobu.
Ostale fokalne neuropatije i proksimalna neuropatija znatno su rjeđe.
Koji su simptomi dijabetičke neuropatije?
Simptomi zavise od vrste dijabetičke neuropatije. Kod periferne neuropatije neke osobe mogu izgubiti osjećaj u stopalima, dok druge osjećaju žarenje, pečenje ili probadajući bol u donjem dijelu nogu.
Većina oštećenja nerava razvija se tokom više godina, pa neke osobe dugo ne primjećuju simptome blažeg oštećenja. Kod pojedinih osoba jak bol može početi iznenada.
Koje probleme može izazvati dijabetička neuropatija?
Periferna neuropatija može dovesti do komplikacija na stopalima, kao što su rane, čirevi i infekcije, jer zbog oštećenja nerava osoba može izgubiti osjećaj u stopalima. Zbog toga možda neće primijetiti da joj obuća stvara ranu ili da je povrijedila stopalo.
Oštećenje nerava može izazvati probleme sa ravnotežom i koordinacijom, povećavajući rizik od padova i preloma.
Ovi problemi mogu otežati kretanje i dovesti do gubitka dijela samostalnosti. Kod nekih osoba sa dijabetesom oštećenje nerava izaziva hronični bol, koji može doprinijeti razvoju anksioznosti i depresije.
Autonomna neuropatija može poremetiti rad unutrašnjih organa i izazvati probleme sa srčanim ritmom i krvnim pritiskom, varenjem, mokrenjem i sposobnošću prepoznavanja niskog nivoa glukoze u krvi.
Kako se može spriječiti dijabetička neuropatija?
Za prevenciju dijabetičke neuropatije važno je dobro kontrolisati dijabetes, odnosno nivo glukoze u krvi, krvni pritisak i nivo holesterola.
U prevenciji oštećenja nerava mogu pomoći i sljedeće mjere:
- redovna fizička aktivnost
- pridržavanje preporučenog plana ishrane za dijabetes
- prestanak pušenja
- ograničavanje alkohola na najviše jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce
- redovno uzimanje terapije za dijabetes i drugih ljekova koje je propisao ljekar
Kako spriječiti pogoršanje dijabetičke neuropatije?
Ako imate dijabetičku neuropatiju, važno je dobro kontrolisati dijabetes. To podrazumijeva kontrolu nivoa glukoze u krvi, krvnog pritiska, holesterola i tjelesne težine kako bi se spriječilo dalje oštećenje nerava.
Njega stopala veoma je važna za sve osobe sa dijabetesom, a posebno za one koje imaju perifernu neuropatiju. Svakodnevno pregledajte stopala i pravilno ih njegujte.
Najmanje jednom godišnje obavite neurološki pregled i pregled stopala kod ljekara, a češće ukoliko već imate probleme sa stopalima.