blog-slajder01.png
Blog o:

● Dijabetesu
● Zdravlju
● Ishrani
● Novitetima

Upravljanje dijabetesom: Kako način života i dnevna rutina utiču na šećer u krvi

Upravljanje dijabetesom: Kako način života i dnevna rutina utiču na šećer u krvi

Upravljanje dijabetesom zahtijeva pažnju. Saznajte šta uzrokuje rast i pad nivoa šećera u krvi — i kako možete kontrolisati ove svakodnevne faktore.

Autor: stručni tim klinike Mayo


Kada imate dijabetes, važno je održavati nivo šećera u krvi u granicama koje preporučuje vaš zdravstveni radnik. Međutim, brojni faktori mogu izazvati promjene nivoa šećera, ponekad veoma brzo. U nastavku saznajte šta sve može uticati na šećer u krvi i kako možete upravljati tim faktorima.

Ishrana

Zdrava ishrana važna je za svakoga. Međutim, kada imate dijabetes, potrebno je da znate kako različite namirnice utiču na nivo šećera u krvi. Nije važna samo vrsta hrane koju jedete, već i količina, kao i način na koji kombinujete namirnice u obrocima i užinama.

Šta možete učiniti:

  • Naučite da planirate uravnotežene obroke. Plan zdrave ishrane podrazumijeva da znate šta i koliko treba da jedete. Dva uobičajena načina planiranja obroka jesu brojanje ugljenih hidrata i metoda tanjira. Pitajte zdravstvenog radnika ili nutricionistu da li vam neki od ovih načina odgovara.
  • Naučite da brojite ugljene hidrate. Brojanje ugljenih hidrata podrazumijeva praćenje količine ugljenih hidrata koju tokom dana unosite hranom i pićem. Ako uz obroke uzimate insulin, važno je da znate količinu ugljenih hidrata u hrani i piću kako biste mogli da primijenite odgovarajuću dozu insulina.

Od svih hranljivih materija, ugljeni hidrati često najviše utiču na nivo šećera u krvi. Organizam ih razgrađuje u šećer, što povećava nivo glukoze u krvi. Neki izvori ugljenih hidrata bolji su od drugih. Voće, povrće i integralne žitarice, na primjer, bogati su hranljivim materijama i vlaknima koja pomažu u održavanju stabilnijeg nivoa šećera.

Jedite manje rafinisanih i visoko prerađenih ugljenih hidrata, kao što su bijeli hljeb, bijeli pirinač, zaslađene žitarice, kolači, keksi, slatkiši i čips.

  • Upoznajte metodu tanjira. Ovaj način planiranja obroka jednostavniji je od brojanja ugljenih hidrata. Metoda tanjira pomaže vam da ostvarite zdravu ravnotežu namirnica i kontrolišete veličinu porcija.

Koristite tanjir prečnika oko 23 centimetra. Polovinu tanjira napunite povrćem koje ne sadrži mnogo skroba, kao što su zelena salata, krastavac, brokoli, paradajz i boranija.

Drugu polovinu podijelite na dva jednaka dijela. Na jednu četvrtinu stavite nemasni izvor proteina, poput ribe, pasulja, jaja, nemasnog mesa ili živinskog mesa. Na drugu četvrtinu stavite zdrave izvore ugljenih hidrata, kao što su voće i integralne žitarice.

  • Vodite računa o veličini porcija. Naučite koja je odgovarajuća veličina porcije za svaku vrstu hrane. Predmeti koje svakodnevno koristite mogu vam pomoći u procjeni. Porcija mesa ili živinskog mesa približno odgovara veličini špila karata. Porcija sira približno je veličine šest zrna grožđa, dok porcija kuvane tjestenine ili pirinča odgovara veličini pesnice. Možete koristiti i mjerne posude ili vagu.
  • Uskladite obroke i terapiju. Ako uzimate terapiju za dijabetes, važno je da unos hrane i pića uskladite sa ljekovima. Premalo hrane u odnosu na primijenjenu terapiju, naročito insulin, može dovesti do opasno niskog nivoa šećera u krvi — hipoglikemije. Previše hrane može izazvati previsok nivo šećera — hiperglikemiju. Razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom o najboljem načinu usklađivanja obroka i terapije.
  • Ograničite zaslađena pića. Pića zaslađena šećerom obično sadrže mnogo kalorija, a malo hranljivih materija. Ona takođe mogu brzo povećati nivo šećera u krvi, pa bi osobe sa dijabetesom trebalo da ih ograniče. Izuzetak je nizak nivo šećera u krvi, kada se zaslađena pića mogu koristiti za njegovo brzo podizanje. To uključuje obične gazirane sokove, voćne sokove i sportska pića.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je još jedan važan dio upravljanja dijabetesom. Kada se krećete i vježbate, mišići koriste šećer iz krvi kao izvor energije. Redovna fizička aktivnost takođe pomaže organizmu da efikasnije koristi insulin.

Ovi faktori zajedno snižavaju nivo šećera u krvi. Što je trening intenzivniji, njegovo dejstvo može duže trajati. Ipak, čak i lagane aktivnosti, poput kućnih poslova, rada u bašti i hodanja, mogu poboljšati nivo šećera.

Šta možete učiniti:

  • Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o planu vježbanja. Pitajte koja vrsta fizičke aktivnosti vam odgovara. Većina odraslih trebalo bi da ima najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti sedmično. To obuhvata aktivnosti koje ubrzavaju rad srca, poput hodanja, vožnje bicikla i plivanja. Ciljajte na oko 30 minuta umjerene aerobne aktivnosti tokom većine dana u sedmici. Većina odraslih trebalo bi da radi i vježbe snage dva do tri puta sedmično.

Ako dugo nijeste bili fizički aktivni, zdravstveni radnik će možda prvo željeti da provjeri vaše opšte zdravstveno stanje. Nakon toga može preporučiti odgovarajuću kombinaciju aerobnih aktivnosti i vježbi za jačanje mišića.

  • Pridržavajte se rasporeda vježbanja. Pitajte zdravstvenog radnika koje je doba dana najbolje za vježbanje. Tako ćete fizičku aktivnost uskladiti sa rasporedom obroka i terapije.
  • Upoznajte svoje vrijednosti. Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o tome koje su vrijednosti šećera u krvi bezbjedne za vas prije početka vježbanja.
  • Provjeravajte nivo šećera. Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o tome koliko često treba da kontrolišete šećer. Ako ne uzimate insulin ili druge ljekove za dijabetes, vjerovatno nećete morati da ga mjerite prije ili tokom fizičke aktivnosti.

Ako uzimate insulin ili druge ljekove, mjerenje je važno. Provjerite šećer prije, tokom i nakon vježbanja. Mnogi ljekovi za dijabetes snižavaju nivo šećera, baš kao i fizička aktivnost, čiji efekti mogu trajati i do sljedećeg dana.

Rizik od hipoglikemije veći je ako vam je određena aktivnost nova ili ako počnete da vježbate intenzivnije. Obratite pažnju na simptome niskog šećera, kao što su drhtavica, slabost, umor, glad, vrtoglavica, razdražljivost, uznemirenost ili zbunjenost.

  • Provjerite da li vam je potrebna užina. Ako koristite insulin i nivo šećera vam je nizak, uzmite manju užinu prije vježbanja. Vrijednost niža od 90 mg/dL, odnosno 5,0 mmol/L, smatra se preniskom. Užina prije aktivnosti trebalo bi da sadrži oko 15–30 grama ugljenih hidrata. Možete uzeti i 10–20 grama glukoze. Ako je nivo šećera između 90 i 124 mg/dL, odnosno između 5,0 i 6,9 mmol/L, uzmite 10 grama glukoze prije vježbanja.
  • Održavajte hidrataciju. Tokom vježbanja pijte dovoljno vode ili drugih tečnosti. Dehidratacija može uticati na nivo šećera u krvi.
  • Budite pripremljeni. Tokom vježbanja uvijek nosite manju užinu, tablete glukoze ili glukozni gel. Tako ćete moći brzo da podignete šećer ako padne prenisko. Nosite i medicinsku identifikaciju, poput kartice, narukvice ili ogrlice, koja u hitnoj situaciji drugima pokazuje da imate dijabetes i da li koristite insulin ili drugu terapiju.
  • Po potrebi prilagodite plan liječenja. Ako koristite insulin, možda ćete morati da smanjite dozu prije vježbanja. Nakon intenzivne aktivnosti možda ćete nekoliko sati morati pažljivije da pratite nivo šećera, jer hipoglikemija može nastupiti sa zakašnjenjem. Zdravstveni radnik može vam objasniti kako da pravilno prilagodite terapiju. Promjene mogu biti potrebne i ako počnete češće ili intenzivnije da vježbate.

Ljekovi

Insulin i drugi ljekovi za dijabetes namijenjeni su snižavanju nivoa šećera kada ishrana i fizička aktivnost nijesu dovoljne. Njihova efikasnost zavisi od vremena primjene i veličine doze. Ljekovi koje uzimate zbog drugih zdravstvenih stanja takođe mogu uticati na nivo šećera u krvi.

Šta možete učiniti:

  • Pravilno čuvajte insulin. Insulin koji nije pravilno čuvan ili mu je istekao rok upotrebe možda neće djelovati. Držite ga dalje od ekstremne toplote i hladnoće. Nemojte ga čuvati u zamrzivaču niti izlagati direktnoj sunčevoj svjetlosti.
  • Obavijestite zdravstvenog radnika o problemima sa terapijom. Ako terapija izaziva prenizak nivo šećera, možda će biti potrebno promijeniti dozu ili vrijeme uzimanja. Terapija se može prilagoditi i ako nivo šećera ostaje previsok.
  • Budite oprezni sa novim ljekovima. Prije uzimanja novih ljekova razgovarajte sa svojim zdravstvenim timom ili farmaceutom. To uključuje ljekove koji se izdaju bez recepta, kao i terapiju propisanu zbog drugih zdravstvenih stanja. Pitajte kako novi lijek može uticati na šećer u krvi i postojeću terapiju za dijabetes. Ponekad se može odabrati drugi lijek kako bi se spriječile neželjene reakcije ili štetne interakcije.

Bolest

Kada imate dijabetes, važno je da budete pripremljeni za periode bolesti. Kada ste bolesni, organizam proizvodi hormone povezane sa stresom koji pomažu u borbi protiv bolesti, ali mogu povećati nivo šećera u krvi. Promjene apetita i uobičajene aktivnosti takođe mogu uticati na šećer.

Šta možete učiniti:

  • Napravite plan unaprijed. Sa zdravstvenim timom pripremite plan za dane kada ste bolesni. Plan treba da sadrži uputstva o tome koje ljekove da uzimate i kako da ih po potrebi prilagodite. Zabilježite koliko često treba da mjerite šećer i pitajte da li treba da provjeravate nivo ketona u urinu.

Plan treba da obuhvati i preporučenu hranu i piće, kao i ljekove protiv prehlade ili gripa koje smijete koristiti. Takođe treba da znate kada je potrebno javiti se zdravstvenom radniku. Na primjer, važno je da se javite ako temperatura viša od 38,3 °C traje 24 sata.

  • Nastavite da uzimate terapiju za dijabetes. Ako zbog stomačnih tegoba ili povraćanja ne možete da jedete, javite se zdravstvenom radniku. U tim situacijama možda ćete morati da promijenite dozu insulina.

Ako koristite brzodjelujući ili kratkodjelujući insulin ili drugi lijek za dijabetes, možda će biti potrebno privremeno smanjiti dozu ili obustaviti terapiju. Ovi ljekovi moraju biti pažljivo usklađeni sa unosom hrane kako bi se spriječila hipoglikemija. Međutim, ako koristite dugodjelujući insulin, nemojte prekidati njegovu primjenu. Tokom bolesti važno je i češće kontrolisati šećer.

  • Pridržavajte se plana ishrane ako možete. Uobičajena ishrana olakšava kontrolu šećera. Obezbijedite namirnice koje su lake za želudac, poput želatina, krekera, supe, instant pudinga i pirea od jabuka.

Pijte dosta vode ili drugih napitaka bez kalorija, poput čaja, kako biste spriječili dehidrataciju. Ako koristite insulin, možda ćete morati postepeno da pijete zaslađene napitke, poput voćnog soka ili sportskog pića, kako biste spriječili prenizak nivo šećera.

Alkohol

Za neke osobe sa dijabetesom konzumiranje alkohola može biti rizično. Alkohol može izazvati pad nivoa šećera ubrzo nakon konzumiranja, ali i nekoliko sati kasnije. Jetra obično oslobađa uskladišteni šećer kako bi nadoknadila pad glukoze. Međutim, dok prerađuje alkohol, možda neće moći da obezbijedi potrebno povećanje nivoa šećera.

Šta možete učiniti:

  • Tražite odobrenje zdravstvenog radnika. Prekomjerno konzumiranje alkohola kod osoba sa dijabetesom može doprinijeti zdravstvenim problemima, uključujući oštećenje nerava. Ako je dijabetes dobro kontrolisan i zdravstveni radnik se slaže, povremeno alkoholno piće može biti prihvatljivo.

Žene ne bi trebalo da popiju više od jednog pića dnevno, a muškarci više od dva. Jedno piće odgovara približno količini od 355 ml piva, 148 ml vina ili 44 ml žestokog alkoholnog pića.

  • Nemojte piti na prazan želudac. Ako uzimate insulin ili druge ljekove za dijabetes, jedite prije konzumiranja alkohola ili pijte uz obrok. Tako ćete smanjiti rizik od hipoglikemije.
  • Pažljivo birajte piće. Svijetlo pivo i suva vina sadrže manje kalorija i ugljenih hidrata od drugih alkoholnih pića. Ako pijete koktele, koristite dodatke bez šećera, kao što su dijetalna gazirana pića, dijetalni tonik, soda-voda ili gazirana mineralna voda.
  • Uračunajte kalorije iz alkohola. Ako pratite kalorijski unos, u dnevni zbir uključite i kalorije iz alkohola. Pitajte zdravstvenog radnika ili nutricionistu kako da kalorije i ugljene hidrate iz alkoholnih pića uklopite u plan ishrane.
  • Provjerite šećer prije spavanja. Alkohol može sniziti nivo šećera dugo nakon posljednjeg pića. Zato ga provjerite prije odlaska na spavanje. Ako vrijednost nije između 100 i 140 mg/dL, odnosno između 5,6 i 7,8 mmol/L, uzmite užinu koja može pomoći da se spriječi njegov pad.

Menstrualni ciklus i menopauza

Menstrualni ciklus i menopauza mogu značajno uticati na osobe sa dijabetesom.

Promjene nivoa hormona tokom sedmice prije menstruacije i za vrijeme njenog trajanja mogu izazvati oscilacije nivoa šećera u krvi.

Šta možete učiniti:

  • Pratite obrasce. Pažljivo bilježite vrijednosti šećera iz mjeseca u mjesec. Možda ćete moći da predvidite promjene povezane sa menstrualnim ciklusom.
  • Po potrebi prilagodite plan liječenja. Zdravstveni radnik može preporučiti promjene u ishrani, nivou fizičke aktivnosti ili terapiji kako bi se ublažile oscilacije šećera.
  • Češće kontrolišite šećer. Ako se približavate menopauzi ili ste već u menopauzi, pitajte zdravstvenog radnika da li treba češće da provjeravate šećer. Menopauza i hipoglikemija imaju neke zajedničke simptome, poput znojenja i promjena raspoloženja. Zato, kada god je moguće, provjerite nivo šećera prije nego što počnete da tretirate simptome. Tako možete potvrditi da li je njihov uzrok hipoglikemija.

Većina metoda kontracepcije bezbjedna je za osobe sa dijabetesom. Ipak, kombinovane kontraceptivne tablete kod nekih osoba mogu povećati nivo šećera u krvi.

Stres

Upravljanje stresom veoma je važno kada imate dijabetes. Hormoni koje organizam proizvodi kao odgovor na dugotrajan stres mogu izazvati povećanje nivoa šećera. Kada ste pod velikim pritiskom, može vam biti teže i da se dosljedno pridržavate uobičajene rutine za kontrolu dijabetesa.

Šta možete učiniti:

  • Preuzmite kontrolu. Kada shvatite kako stres utiče na nivo šećera, uvedite zdrave promjene. Naučite tehnike opuštanja, rasporedite obaveze prema važnosti i postavite granice. Kad god možete, izbjegavajte situacije koje vam izazivaju stres. Redovno vježbajte kako biste ublažili stres i snizili nivo šećera.
  • Potražite pomoć. Naučite nove načine upravljanja stresom. Razgovor sa psihologom ili kliničkim socijalnim radnikom može biti od pomoći. Ovi stručnjaci mogu vam pomoći da prepoznate izvore stresa, riješite stresne probleme i razvijete sposobnosti za lakše suočavanje sa njima.

Što više znate o faktorima koji utiču na nivo šećera u krvi, bićete bolje pripremljeni za upravljanje dijabetesom. Ako imate poteškoća da održite šećer u preporučenom rasponu, obratite se svom zdravstvenom timu za pomoć.